Nevenka Šarčević: Josip Biffel (1933. – 2018.): Ni vijest o njegovoj smrti nije odjeknula
Ni vijest o njegovoj smrti nije glasno odjeknula. A kako će i odjeknuti vijest o smrti čovjeka koji je živio skrovito, povučen u sve ono što čini njegovu privatnu puninu. U tišini ateljea u Medulićevoj 12 u Zagrebu, slikar Biffel marljivo radeći, čitao je omiljene književne klasike poput Dostojevskog i Joycea, jednako kao što je slušao Mozarta, Bacha i Beethovena i gledao filmove Tarkovskog, posvećen krajnjim temama i pitanjima ljudske egzistencije. Gledajući njegove slike, to možemo prepoznati i doživjeti
Ni vijest o njegovoj smrti nije glasno odjeknula. A kako će i odjeknuti vijest o smrti čovjeka koji je živio skrovito, povučen u sve ono što čini njegovu privatnu puninu. U tišini ateljea u Medulićevoj 12 u Zagrebu, slikar Biffel marljivo radeći, čitao je omiljene književne klasike poput Dostojevskog i Joycea, jednako kao što je slušao Mozarta, Bacha i Beethovena i gledao filmove Tarkovskog, posvećen krajnjim temama i pitanjima ljudske egzistencije. Gledajući njegove slike, to možemo prepoznati i doživjeti.
Na iznenađenje mnogih, ignoriran je Biffelov odlazak zbog čega je njegov likovni kolega i prijatelj otisnuo znakovitu poruku na crnom papiru koji je zalijepio na ulazu Akademije likovne umjetnosti na Ilici gdje je Biffel radio kao profesor. Uz to, taj se čovjek osobno popeo i postavio crnu zastavu ispred Akademije, budući da to nitko dotad nije učinio. Na fotografiji se vidi da je otrgnut sadržaj poruke koji “nekima” nije odgovarao. Na kraju, nije intencija pobuditi optuživačke rasprave (tko je odgovoran?), nego osvijestiti nepravednost ignorancije prema ovom itekako značajnom hrvatskom likovnom umjetniku i pedagogu kojega se dostojanstvenije trebamo sjećati.
Iako u našoj javnosti nedovoljno spominjan ili ignoriran, pa zbog toga mlađim generacijama nepoznat, Josip Zlatko Biffel (1933.-2018.) neizostavan je kada se razmatra suvremena sakralna likovna umjetnost Hrvatske, a posebno Bosne i Hercegovine gdje je najviše radio u franjevačkim crkvama. Već nasumičan uvid u sadržajan slikarski opus, navodi na pitanje zašto ovaj slikar i njegovo djelo imaju tako malo prostora u našim stručnim povijesno-umjetničkim prikazima? Doduše, onome tko se približio Biffelu upoznavši ga ponajprije kao čovjeka, dakle prijateljski, ne treba mnogo da dođe do odgovora. Skromnost i usmjerenost prema duhovnom, utjecali su na njegovu samozatajnost, te naročito javno-medijsku izdvojenost.
“Smatrao je da se kistom i bojom mogu iskazati tajne života.” Ive Šimat Banov
O njegovu jedinstvenom pedagoškom pristupu na zagrebačkoj likovnoj akademiji na kojoj je radio od 1979. do 1993. godine govore njegovi studenti. Kad je riječ o cjelovitom povijesno-umjetničkom pregledu i valorizaciji Biffelova slikarskog opusa te izložbi retrospektivnog karaktera, valja na tome tek raditi.
Biffelova Marija zaštitnica ramskog puka i brojni likovni angažmani u crkvama u BiH i Hrvatskoj
Otišao je tiho kako je i živio
„Nitko, pa ni Bog ne želi i ne može zauzeti niti nadomjestiti prazninu onih kojih više nema“ (Bonhoeffer).