Žene velikani

Koliko se često odaju počasti ženama koje su ušle u povijest? Malo, gotovo nikako. I sama činjenica da nisam mogla u naslovu navesti žensku inačicu riječi “velikani” koja bi glasila” velikanke”, govori kako hrvatski jezik još uvijek nije svario ovakvu vrstu riječi u ženskome  rodu. Iako se propagira ravnopravnost i na sva zvona ističu ženski udjeli u politici, ekonomiji, naučnom i kulturnom miljeu, istina ipak ima i onu drugu mračnu stranu. Žena nikad neće biti plaćena za isti posao kao muškarac, žena se mora dvostruko više naraditi kako bi bila vrednovana kao njen muški kolega, žena nikada nije predstavnik vodeće stranke, žena nikad nije bila predsjednik naše države… i još mnoštvo drugih usporedbi koje bi zasjenile tu tzv. ravnopravnost. Tko je kriv za to, žene koje se nedovoljno bore za svoja prava ili duboki korijeni u patrijarhalnom društvu, možda i zatucanost mase koja vjeruje u predrasude o ženskoj inferiornosti. Ali kako na ovo pitanje nema smisla tražiti odgovor kao što nema smisla pitati se što je starije kokoš ili jaje ovaj tekst ću posvetiti nekolicini žena koje su na neki način obilježile povijest. Hatšepsut (1510. prije Krista – 1458. prije Krista) – jedina egipatska kraljica, koja je nakon muževe smrti mogla samostalno vladati, a pokopana je s ostalim faraonima kao jednakopravna muškarcima. Kleopatra (70. prije Krista – 30. prije Krista) – najslavnija žena staroga vijeka, posljednja kraljica grčke kolonije Egipat, iz loze Ptolemejevića, htjela vratiti staru slavu Egipta, počinila samoubojstvo nakon poraza njezina rimska saveznika Marka Antonija. Hipatija (370. – 415.) – prva žena znanstvenica, bavila se matematikom, fizikom, astronomijom i filozofijom, imala je sljedbenike, koje je naučila neke nove spoznaje o mehanici, a zajedno sa svojim učenikom Sinesijem osmislila je hidrometar i srebrni astrolab, koji je služio za mnoga astronomska mjerenja na nebu, posljednja knjižničarka slavne Aleksandrijske biblioteke, ubila ju je razjarena konzervativna rulja, kršćani koji su smatrali da ženama nije mjesto u znanosti, kamenovali su je nasred ulice. Ivana Orleanska (1412. – 1430.) je najveća francuska narodna junakinja, od djetinjstva je imala halucinacije u kojima su joj se “ukazivali” sveci i anđeli koji su joj govorili da mora povesti Francuze u borbu protiv okupatora Engleza, te je i vodila Francuze u mnogim bitkama i podizala moral vojnicima koji su na kraju uspjeli otjerati Engleze, no Englezi su je zarobili, osudili na smrt zbog “hereze”, te je spalili na lomači, a 1920. je proglašena sveticom. Elizabeta I. (1533. – 1603.), jedna od najznačajnijih kraljevskih ličnosti u engleskoj povijesti, kći Henrika VIII. i Anne Boleyn, poznata po pobjedi nad španjolskom morskom armadom, dinastičkim borbama s vojvotkinom Mary od Suffolka, koja joj je bila daljnja rođakinja, a koja ju je zatočila u Tower Bridge (na kraju kad se Elizabeta oslobođena svih optužbi zbog šurovanja s izdajnicima i neprimjerenih vjerskih nazora, Mary ju proglašava za svoju nasljednicu), dok je onu drugu Mary, kraljicu Škota, dala smaknuti da joj ne preuzme prijestolje, Francis Drake je svoje gusarsko-istraživačke pohode održavao uz pomoć njezinog novca, a cijelo je razdoblje njezina kraljevanja prozvano “elizabetinsko doba”. Marija Terezija (1717. – 1780.), češka, ugarska, dalmatinsko-hrvatsko-slavonska kraljica i austrijska nadvojvotkinja, kći cara Karla VI. habsburškog, poznata po reformama u duhu klasicizma i prosvjetiteljstva i velikom umijeću vladanja, uvođenju kakvih-takvih ljudskih prava u monarhiju, ukidanju progona vještica, te po šesnaestero djece, od kojih je četvrto po redu, i najstarije od muške djece (Josip II.), nakon njezine smrti postalo carom. Madame de Pompadour (1721. – 1764.), ljubavnica francuskog kralja Louisa XV. i veoma poznata kurtizana, raširila rokoko modu diljem Europe. Katarina II. Velika (1729. – 1796.), rođena kao njemačka princeza Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst, nakon ubojstva svog muža, ruskog cara Petra III., carska garda je proglašava caricom, svojim je ratovima povećala teritorij Rusije kao nijedan car prije ili poslije nje. Viktorija (1819. – 1901.), rođena kao Alexandrina Victoria, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. do 1901., te carica Indije od 1877., možda najbitnija ženska osoba u povijesti, prema kojoj je cijelo razdoblje druge polovice 19. stoljeća u UK-u prozvano Viktorijansko doba, najduže vladajući britanski monarh. Viktorijansko doba je obilježeno ekonomskim i tehnološkim napretkom Ujedinjenog Kraljevstva, društvenim promjenama i vrhuncem industrijske revolucije, za vrijeme Viktorijine vladavine Britanski Imperij je postao vodeća svjetska sila. Inače je njemačkog porijekla. Njezini su stavovi utjecali na šire društvo, te se u Britaniji ponovo učvrstio puritanizam i konzervatizam.

Clara Schumann (1819. – 1896.), njemačka glazbenica, jedna od najznačajnijih pijanista i skladatelja romantizma, zvali je “velika svećenica glazbe”, supruga velikog Roberta Schumanna. Susan Brownell Anthony, (1820. – 1906.), jedna od prvih sufražetkinja/feministkinja, borila se i za opća građanska prava, putovala diljem Europe i Amerike, te održala gotovo 100 govora o ljudskim i ženskim pravima na godinu kroz 45 godina aktivizma! Florence Nightingale (1820. – 1910.), “Dama sa svjetiljkom“, prva medicinska sestra, bavila se i književnošću te statistikom, poznata po pomaganju ranjenicima s obje zaraćene strane u Krimskom ratu, dobila mnoga priznanja za svoj rad, jedna od pionirka pravila koja se i dan danas poštuju u Crvenom križu i svjetskom zdravstvu općenito. Agatha Christie (1890. – 1976.), najslavnija spisateljica kriminalističkih romana, autorica poznatih likova kao što su Hercule Poirot i miss Marple, te romana “Deset malih crnaca”, “Ubojstvo u Mezopotamiji”, “Bija Baja Buf”, “Ubojstvo u Orijent Expressu”… Pod pseudonimom Mary Westmacott pisala ljubavne romane. Mata Hari (1876. – 1917.), umjetničko ime nizozemske egzotične plesačice i kurtizane Margarethe Geertruide “Grietje” Zelle, najpoznatije po špijuniranju tijekom 1. svjetskog rata. 1894. se udala za nizozemskog kolonijalnog časnika postavljenog u Indoneziju, u kojoj je živjela od 1894. do 1903., tamo je učila lokalne običaje i pridružila se plesnoj grupi u kojoj je i dobila ime Mata Hari. Ona je tijekom rata bila ljubavnica mnogim visokorangiranim časnicima s obje strane, njemačkim, francuskim i britanskim ljudima, koje je na taj način špijunirala. Francuzi su presreli njemačku poruku o jednoj od njihovih agentica i saznali su da je to Mata Hari, te su je strijeljali zbog dvostruke špijunaže i izdavanja podataka neprijatelju koji su doveli do smrti tisuće vojnika. Coco Chanel (1883. – 1971.), pravim imenom Gabrielle Bonheur Chanel, revolucionarna je francuska stilistica i modna dizajnerica, čiji je utjecaj na modu i općenito način života 20. stoljeća nemjerljiv, poznata je po jednostavnosti svojih kreacija, skupocjenim parfemima koji nose njezino ime i maloj crnoj haljini, neizostavnom odjevnom predmetu žena mnogih generacija. Magazin “Time” uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih osoba 20 stoljeća. Majka Terezija (1910. – 1997.), pravim imenom Agnes Gongea Boiagi, rođena je u Makedoniji, a porijeklom je Aromunka (narod nastao miješanjem Rimljana i Ilira). Već sa 18 godina ulazi u katolički red irskih sestara, specijaliziran za misije u Bengalu u Indiji, 1930. uzima ime Terezija u čast španjolske svetice Terezije Avilske, do 1946. podučava u jednoj školi u Calcutti, tada napušta školu i 1950. osniva družbu Sestara misionarka ljubavi koje pomažu siromašnima, bolesnima, umirućima i zapostavljenima, a 1979. zbog svojeg djelovanja dobiva Nobelovu nagradu za mir. Inače se školovala u Zagrebu, a imala je i hrvatsku diplomatsku putovnicu. Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. Patti Smith (1946. – ) američka je pjevačica, kantautorica i pjesnikinja, pionirka punk pokreta, prva žena u tom pokretu, prozvana “princezom punka”, izdala jedan od najvažnijih punk albuma “Horses” 1975. godine, najpoznatija po hitu “Because the night” iz 1978., 1980. udaje se za Freda “Sonic” Smitha, gitarista slavnog protopunk benda MC5 (Motor City Five), a 2007. je ušla u rock’n’roll Hall of fame. Pisala je feminističku, buntovnu poeziju. Još mnogo, mnogo njih nisam navela, ovo su kako rekoh samo neke, meni najdraže, ali ako vas interesira opširniji pregled žena koje su na neki način obilježile svoje vrijeme, možete svakako pročitati enciklopediju povijesti ili prosurfati Internetom, nećete biti razočarani, biografije su čitka štiva i zasigurno veliko nadahnuće. Još bi se samo osvrnula na ovo, ne znam koliko ste primijetili ali u umjetnosti pa gotovo da i nema (ili barem nisu toliko poznate) ženski Da Vinci, Michelangelo, Picasso ili u muzici žena Mozart, Beethoven, Bach… Dali su zaista žene genetski uskraćene za umjetnički dar ili je i tu kumovala predrasuda o ženskoj inferiornosti?! Sve je moguće, naročito ako znamo da ljudska taština proslavi umjetnika tek kad umre, pa zašto onda i ženski rod ne bi bio uskraćen za čitav jedan aspekt ljudske prirode kao što je dar za umjetnost. Ali ipak ne postoji uzalud ona narodna: “Iza svakog uspješnog muškarca, stoji uspješna žena”!  

Autor: Maja Brajković,

Autor: Vidmir Raić