Dobroslav Bono Nedić i Petar Draganović: Toliški kraj koncem 19. i početkom 20. stoljeća

Knjiga Toliški kraj koncem 19. i početkom 20. stoljeća u svom najvećem dijelu donosi etnografske radove o vlastitom zavičaju dvojice autora, franjevca Dobroslava Bone Nedića (1841.–1903.) i učitelja Petra Draganovića (1878.–1921.).

Uz njihove radove podijeljene u četiri poglavlja, publikacija na početku sadrži i dvije uvodne studije urednika izdanja Jakše Primorca i Zvonka Benkovića te na kraju knjige njihov rječnik manje poznatih riječi i izraza u etnografskoj građi Nedića i Draganovića. Konačno, Irena Miloš i Josipa Draganović, jezične savjetnice pri obradi građe, ispred rječnika donose kratku Jezičnu napomenu. Nakon Rječnika donosi se izbor od 45 fotografija iz 19. i prve polovice 20. stoljeća iz arhiva franjevačkog samostana u Tolisi.

Rukopisi Dobroslava Bone Nedića i Petra Draganovića predstavljaju jedne od najranijih regionalnih etnografskih monografija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Nedićeva je nastala od 1898. do 1902., a Draganovićeva od 1907. do 1912. Oba su autora pritom sudjelovala u znanstvenom projektu koji je osmislio i provodio od 1897. do 1902. osnivač hrvatske etnologije Antun Radić (1868.–1919.). Provođenje projekta nastavio je od 1902. do 1953. Dragutin Boranić (1870.–1955.).

Od dolaska Radića do Boranićeva odlaska u uredništvo Zbornika za narodni život i običaje kontinuirano su pristizali rukopisi pučkih etnografa iz raznih hrvatskih i južnoslavenskih krajeva koji su opisivali lokalnu ili regionalnu kulturu prema Radićevoj Osnovi za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu iz 1897. Takvi su i rukopisi Dobroslava Bone Nedića i Petra Draganovića koji su neovisno jedan od drugoga opisali isti kraj – mjesto Tolisu i okolicu, smještenu u široj regiji Bosanske Posavine, na granici s Hrvatskom. Dobroslav Bono Nedić bio je franjevac, književnik i narodni prosvjetitelj.

Petar Draganović bio je učitelj i političar, otac petoro djece prilično nesretne sudbine jer je umro s 43 godine bolujući od tuberkuloze i neuroloških poteškoća. Nedićeva i Draganovićeva građa vrlo je aktualna u današnjem vremenu. U okviru temeljne djelatnosti Odsjeka za etnologiju, knjiga Toliški kraj je prva u nizu izdavanja arhivskih rukopisa nastalih na temelju Radićeve Osnove s kraja 19. i iz prve polovice 20. stoljeća. Modernost i tradicija proželi su se na osebujan i neočekivan način u građi Radićevih pučkih etnografa iz Bosanske Posavine.

Iscrtavajući svoje etnografske “slikovnice”, Nedić i Draganović su otkrili djeliće svoga unutarnjeg svijeta i njegove različite refleksije na vanjski svijet, odnosno na društvo i kulturu u kojoj su živjeli. Za povijesnim temama okrenute smjerove etnologije te kulturne i društvene antropologije njihova je građa više nego dragocjena.