Pavličevićevih 90 godina
Povjesničar Dragutin PAVLIČEVIĆ, autor slavne knjige „Povijest Hrvatske“, koja je u izdanju Naklade Pavičić od 1994. objavljena četiri puta, navršio je 15. siječnja 2022. devedeset godina. Rođendan je dočekao u domu za starije osobe na Jordanovcu u Zagrebu, gdje sa suprugom Alicom živi posljednjih nekoliko godina
Povjesničar Dragutin PAVLIČEVIĆ, autor slavne knjige „Povijest Hrvatske“, koja je u izdanju Naklade Pavičić od 1994. objavljena četiri puta, navršio je 15. siječnja 2022. devedeset godina. Rođendan je dočekao u domu za starije osobe na Jordanovcu u Zagrebu, gdje sa suprugom Alicom živi posljednjih nekoliko godina.
Rođen je u Luci Krmpotskoj kraj Novog Vinodolskog, a odrastao u Pleternici, gdje je pohađao osnovnu školu. Završio je Saveznu srednju tehničku školu u Zagrebu i maturirao u Požeškoj gimnaziji. Studirao je povijest i hrvatski jezik na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, zatim završio fakultetski studij povijesti u Beogradu. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do 1964. radio je kao nastavnik i ravnatelj Osnovne škole u Pleternici, do 1970. bio je profesor Pedagoške akademije i ravnatelj Gimnazije u Petrinji, a od 1970. do 1976. djelovao je kao urednik za povijest u zagrebačkoj Školskoj knjizi.
Jedan je od osnivača Instituta / Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (godine 1971.). Od 1997. bio je zaposlen u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, kojemu je bio i jedan od osnivača, a sudjelovao je i u osnivanju Hrvatskih studija, na kojima je predavao hrvatsku povijest XVIII. i XIX. st.
Njegov znanstveni opus sastoji se od blizu 500 bibliografskih jedinica, među kojima je više od 100 izvornih znanstvenih radova, što ga svrstava u najuži krug najplodnijih hrvatskih povjesničara. Autor je niza povijesnih udžbenika za osnovne i srednje škole. Bavi se pretežno hrvatskom poviješću XIX. st., ne samo njezinom političkom, nego i gospodarskom i kulturnom dimenzijom, a u mnogim se radovima pozabavio i zavičajnom prošlošću Slavonije, Hrvatskog primorja i Like (Bunjevci). Objavio je niz rasprava o povijesti Bosne i Hercegovine, starim hrvatskim narodnim skupinama (npr. u Moravskoj, Slovačkoj i Gradišću), o zadružnom životu, hrvatskim granicama, velikosrpskim osvajačkim težnjama, seljačkim nemirima i bunama…
Uz „Povijest Hrvatske“, objavio je niz kapitalnih historiografskih djela, među kojima se ističu monografske studije „Hrvatske kućne zadruge“, knjiga 1 i 2, „Moravski Hrvati“ i „Hrvati i istočno pitanje“. Veliku su pozornost 2017. privukli i njegovi memoarski zapisi „Povijest jednog povjesničara“ (Naklada Pavičić), o doživljajima iz srednjoškolskih dana u poslijeratnom Zagrebu, najviše iz ‘borbe protiv klasnog neprijatelja’ (koji se mogao prepoznati i po predugoj kosi, preuskim hlačama i predebelim gumenim đonovima). Autor je zbirke pjesama „Jablani kraj Orljave“.
Prevođen je na strane jezike, među ostalima i na poljski, na kojem je 2004. u Poznanju objavljena njegova „Povijest Hrvatske“. Autorica poljskog prijevoda je Pavličevićeva vršnjakinja, prevoditeljica Lucja Danielewska (1932.-2004.), koja je knjigu toliko zavoljela, i nju i Hrvatsku, da je od prijatelja tražila da knjigu, kad umre, stave kraj nje u lijes.
Nagrađen je najuglednijim hrvatskim nagradama za znanstvena dostignuća, među kojima su i nacionalna nagrada za znanost Bartol Kašić, nagrada za djelatnost u prosvjeti Ivan Filipović te Državna nagrada za znanost. Predsjednik Franjo Tuđman odlikvao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a Pleternica ga je proglasila svojim počasnim građaninom.