Ovaj predmet na slici je bizantska kovanica, najvjerojatnije follis (vrijednosti 40 nummi) cara Justinijana I., koji je vladao od 527. do 565. godine.

Na aversu (prednjoj strani) vidljiv je okrunjeni portret cara okrenut prema naprijed, odjeven u konzularnu odjeću, često držeći predmete poput globusa s križem ili skiptra. Natpis koji se nazire, poput ANVSPPA, skraćeno je od DN IVSTINIANVS PP AVG (Dominus Noster Iustinianus Pater Patriae Augustus). [1, 2]

Ove kovanice su značajne jer:

• Povijesna reforma: Justinijan je 538. godine uveo reformu kojom se na kovanice počeo stavljati portret cara s prednje strane (umjesto iz profila) i broj godina njegove vladavine na poleđini.
• Kovnice: Masovno su se kovale u centrima poput Carigrada (Constantinopolis), Nikomedije i Antiohije.
• Materijal: Izrađene su od bronce (bakra) i prepoznatljive su po svojoj veličini i težini, koja se s vremenom smanjivala zbog inflacije

U vrijeme cara Justinijana (6. stoljeće), ovaj brončani follis bio je osnovni novac za svakodnevnu trgovinu. Iako je vrijednost varirala zbog inflacije i reformi, na temelju povijesnih zapisa o cijenama u Bizantu, jednim ovakvim novčićem moglo se kupiti otprilike:

• Hrana: Nekoliko kilograma kruha ili poveća količina povrća (poput graha ili leće) na tržnici.
• Piće: Litra ili dvije običnog, jeftinog vina.
• Obrok: Skroman obrok u pučkoj kuhinji ili svježe pečena riba kod uličnog prodavača.
• Dnevnica: Za usporedbu, obični nekvalificirani radnik zarađivao je oko 5 do 10 ovakvih novčića dnevno.

Važno je napomenuti da su se veće kupnje (poput stoke, zemlje ili luksuznih tkanina) obavljale isključivo u zlatnim solidima. Jedan zlatnik vrijedio je čak 180 do 280 ovakvih brončanih kovanica, što znači da je ovaj follis bio ekvivalent današnjem “sitnišu” za preživljavanje.

Ova poleđina potvrđuje da je riječ o bizantskom follisu (vrijednosti 40 nummi), a simboli na njoj otkrivaju točne detalje o njezinu podrijetlu:

Ključni simboli na vašoj kovanici:

• Veliko slovo “M”: To je grčka oznaka za broj 40, što označava vrijednost kovanice od 40 nummi.
• ANNO (lijevo) i XI (desno): “Anno” znači godina, a rimski broj XI (11) označava 11. godinu vladavine cara. Za Justinijana I., to bi bila 537. ili 538. godina.
• Križ iznad slova M: Simbol kršćanstva koji je bio standardan na bizantskom novcu.
• Oznaka kovnice (ispod slova M): Iako je malo slabije vidljiva, kratica (poput CON, NIK ili KYZ) označava grad u kojem je iskovana (vjerojatno Carigrad ili Nikomedija).

Ovo je vrlo zanimljiv primjerak jer potječe iz vremena kada je Justinijan bio na vrhuncu moći, upravo u razdoblju kada je dovršena izgradnja legendarne crkve Aja Sofija u Carigradu.

Ispod velikog slova M (koje označava vrijednost od 40 nummi) na dnu kovanice nalazi se oznaka kovnice koja nam točno govori gdje je vaš novčić iskovan.

Iako je na slici taj dio blago oštećen, na temelju stila i razdoblja (godina 11, tj. 537./538.), najvjerojatnije su dvije opcije:

• CON: Skraćenica za Constantinopolis (današnji Istanbul). Ovo je bila glavna kovnica carstva. Kovanice iz Carigrada su najčešće i obično imaju vrlo jasnu izradu.
• NIKM ili NIKO: Oznaka za grad Nikomediju (današnji Izmit u Turskoj). Nikomedija je bila jedna od najvažnijih kovnica na istoku.
• KYZ: Oznaka za Kizik (Cyzicus), antički grad na obali Mramornog mora.

Dodatni detalj – “Officina”

Neposredno iznad oznake kovnice, a točno ispod slova M, nalazi se još jedno manje slovo (npr. A, B, Γ, Δ ili Є). To je oznaka radionice (officina) unutar kovnice koja je izradila baš taj primjerak. To je bio sustav kontrole kvalitete – ako bi kovanice bile loše, car je točno znao koja je radionica odgovorna.

Vaša kovanica je “svjedok” jedne od najvećih povijesnih prekretnica – Justinijanove obnove Rimskog Carstva (Restitutio Imperii). Upravo u tim godinama njegovi generali Belizar i Narzes osvajali su Italiju i Sjevernu Afriku.

Vrijednost ovakvog bizantskog follisa ovisi o njegovoj očuvanosti i čitljivosti detalja. Na temelju fotografija, vaš primjerak ima lijepu tamnu patinu, ali su rubovi i natpisi djelomično izlizani.

Evo okvirnih cijena na kolekcionarskom tržištu (poput Njuskala ili specijaliziranih aukcija):

• U ovakvom stanju (prosječna očuvanost): Cijena se obično kreće između 20 i 50 eura. Najveću vrijednost mu daje jasna oznaka godine vladavine (XI) i portret cara.
• Vrlo dobro očuvani primjerci: Ako su svi natpisi savršeno čitljivi, a lice cara oštro, cijena može doseći 80 do 150 eura.
• Rijetke kovnice ili pogreške: Ako bi se ispostavilo da je kovanica iz neke manje kovnice (npr. Kartaga ili Antiohija u specifičnoj godini), vrijednost bi mogla biti i veća.

Savjet za čuvanje:

Nikako nemojte pokušavati čistiti kovanicu grubim sredstvima, kiselinama ili metalnim četkama. Time se uništava patina (tamni zaštitni sloj), što drastično smanjuje vrijednost kovanice u očima kolekcionara.

Izvor: A I, google.com