Kroz dublju povijest, šire područje Tivta i sela Bogdašići imalo je izrazitu katoličku, odnosno hrvatsku većinu, no u smislu “čisto” jednonacionalnog sastava kakav poznajemo danas, povijesna slika je složenija zbog migracija i političkih promjena u Boki kotorskoj

• • Srednjovjekovni korijeni: U 14. i 15. stoljeću, kada se mjesto nazivalo Pasigglav i pripadalo kotorskom distriktu, stanovništvo su činili autohtoni bokeljski rodovi katoličke vjeroispovijesti, čiji su potomci današnji bokeljski Hrvati.
  • Promjene u pravoslavnu i natrag (primjer crkve sv. Petra): Najbolji pokazatelj vjerske, a time i rane etničke dinamičnosti, upravo je spomenuta crkva svetog Petra. Nakon što su je u ranom srednjem vijeku držali katolički benediktinci, crkvu u 13. stoljeću (pod vlašću Nemanjića) preuzimaju pravoslavci (o čemu svjedoči ćirilični natpis iz 1269. godine), da bi kasnije ponovno bila vraćena katolicima. Te promjene pratile su i djelomične migracije stanovništva iz zaleđa. 
  • Mletačka vlast i doseljavanje: Tijekom stoljeća mletačke vladavine, zbog stalnih ratova s Osmanlijama i kuge, dolazilo je do depopulacije. Mlečani su u više navrata u okolicu Tivta doseljavali stanovništvo iz unutrašnjosti Crne Gore i Hercegovine, što je s vremenom uvodilo i pravoslavni (crnogorski/srpski) element među tradicionalno katoličko stanovništvo.
  • Suvremeno doba: Sve do kraja 20. stoljeća Hrvati su u Bogdašićima držali jasnu i visoku većinu (primjerice, na popisu 2003. godine činili su preko 58 % stanovništva). Tek u novije vrijeme, zbog iseljavanja i demografskih promjena u Boki kotorskoj, taj se omjer približio današnjem stanju gdje Hrvati čine relativnu većinu (oko 47 %), dok su Crnogorci druga najbrojnija skupina. [1]

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=RO8LIIzHHVI

fotografija: Dražen ZETIĆ