«Vyšyvanka» (čitaj: višivanka); (ukr. вишиванка); je ukrajinska tradicionalna košulja odnosno odjeća koja sadrži elemente ukrajinskog tradicionalnog znakovlja odnosno simbola. Vyšyvanka se kroz više od 1000. godina do danas očuvala u mnogim dizajniranim oblicima i Ukrajinci ju često oblače na svečanim prigodama, ali i onim svakodnevnim, s…
Pred čitateljem je pionirsko djelo koje po prvi put na hrvatskom jeziku donosi životopise „svetih luda“, njih čak 50 Ovi neobični svjedoci vjere, ismijavani i prezreni od svijeta, prihvatili su jedan od najtežih podviga poznatih u kršćanstvu: onaj jurodivosti –…
TOP 5 KNJIGA Među pet glagoljskih knjiga koje bi svaki Hrvat trebao poznavati svoje mjesto ima i »Brevijar Vida Omišljanina« (1396.) Ta slavna rukopisna knjiga s otoka Krka, nastala u zlatnom dobu hrvatskoga glagoljaštva, poznata je po svojoj veličini i…
Svečano predstavljanje monografije 𝐻𝑟𝑣𝑎𝑡𝑠𝑘𝑜 𝑛𝑎𝑟𝑜𝑑𝑛𝑜 𝑘𝑎𝑧𝑎𝑙𝑖𝑠̌𝑡𝑒 𝑢 𝑍𝑎𝑔𝑟𝑒𝑏𝑢 – 130 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑎 𝑧𝑔𝑟𝑎𝑑𝑒 održano je jučer, 14. listopada 2025. godine, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu Monografija 𝐻𝑟𝑣𝑎𝑡𝑠𝑘𝑜 𝑛𝑎𝑟𝑜𝑑𝑛𝑜 𝑘𝑎𝑧𝑎𝑙𝑖𝑠̌𝑡𝑒 𝑢 𝑍𝑎𝑔𝑟𝑒𝑏𝑢 – 130 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑎 𝑧𝑔𝑟𝑎𝑑𝑒, u izdanju Hrvatskoga narodnog kazališta…
Izrazito je teško govoriti o nekoj posebnoj kulturi na prostorima Bosanske Posavine, pogotovo što je riječ o ruralnim sredinama, koje su vajka bile prvenstveno primorane preživljavati, neprestano seliti se, i tražiti neku makar i provizornu sigurnost u neizvjesnim vremenima. Interesi…
Oj, šargijo, drvo javorovo, ‘ko te svir’o nikad ne bolov’o Šargija je tradicionalni glazbeni instrument koji je vrlo zastupljen u našoj domovini. Na naše područje dolazi u vrijeme Osmanskog Carstva. Ušao je u tradiciju Bosne kao turski instrument koji su…
Školska knjiga ima čast pozvati Vas na predstavljanje knjige Stara povijest prof. dr. sc. Mladena Tomorada u srijedu, 15. listopada 2025., s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Školske knjige, 3. kat, Masarykova 28 Knjigu će predstaviti dr.sc….
“Iako Hrvati tvore manje od 1% stanovnika Crne Gore, oni baštine čak 60% kulturnog blaga na današnjem teritoriju te zemlje. Zato nisu samo tamošnji Hrvati meta nasilne asimilacije, diskriminacije, nesnošljivosti, a sporadično i otvorena nasilja, nego je i njihova…
bosančica (bosanica, bosanska azbukva, bosanska ćirilica, hrvatsko-bosanska ćirilica, bosansko-dalmatinska ćirilica, [h]arvacko pismo, poljičica), morfološki i ortografski osobita inačica ćirilice Rabila se u Bosni (franjevci: M. Divković, I. Bandulavić, P. Posilović i dr.), Dubrovniku (diplomatika, Dubrovački lekcionar, početak XVI. st.; Libro od mnozijeh razloga, 1520. itd.)…
Identitet je ključ svakog naroda. Sinergijska jezgra oko koje se okupljaju ljudi koji dijele iste vrijednosne sudove, empatiju prema zajedničkoj povijesti, zemlji, stijegu, himni, grbu. Tijekom 19. st. identitet se postupno razvijao, unoseći prvenstveno ideje Ilirskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja,…
