Šegvić, Kerubin, hrvatski teolog, povjesničar i književnik (Split, 23. II. 1867 – Zagreb, 30. VI. 1945). Pisao i pod pseudonimom Pierre Lucki. Gimnaziju je upisao u Zadru, novicijat pohađao u Kopru. Zaređen je 1889., a teologiju je završio 1890. Bio je propovjednik na talijanskom jeziku u Kopru, Gorici i Trstu, zatim…
Glagoljica u Starom zavjetu * * * * * * * * * * * * * * * * * * Istražujući glagoljicu svako malo naiđem na radove, članke i knjige autori kojih se pozivaju na stvaranje prvog slavenskog…
Izvadak iz Jadranka Grbić Jakopović, Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet, FF press, Zagreb, 2014., str. 124-125. “Hrvati u Crnoj Gori su prema većini povijesnih izvora i arheoloških nalaza, doselili na ovo područje (nekadašnja Duklja)…
Hrvatski pravnik i etnograf (Cavtat, 20. XII. 1834 – Rijeka, 24. IV. 1908). Doktorat iz filozofije stekao u Giessenu 1862., a doktorat prava i političkih znanosti u Beču 1864. Bio je knjižničar u slavenskom odjelu bečke Dvorske knjižnice (1863–68). Proučavao…
časopis Književnik, 1866. “Boka kotorska. „Koji su pozvati u svatove ili na svadbu, oni uoči svadbe pošalju vjernikovoj kući po brava oderana s glavom, koji u ustima drži grančicu lovorikovu, po veliki somun-kruha iskićen pozlaćenijem cvijećem i barjačićima, i po…
Ljubiša, Stjepan Mitrov, crnogorski političar i književnik (Budva, 29. II. 1824 – Beč, 11. XI. 1878). Potječe iz obitelji plemena Paštrovića. Samouk, posebno se izvještio u talijanskom jeziku, kojim se služio kao materinskim. Isprva u pisarskoj službi, od 1843. općinski bilježnik u Budvi, rano je ušao u politiku i brzo napredovao…
Bokom zovu onaj čarobni zaliev, u koji se spuštaju i tonu krševite i skoro nepristupne gore južne Hercegovine i Crne gore. Kažu ljudi, koji sviet obadjoše, da je taj jedan od najljepših položaja zemlje; i zbilja bi rekao, da se…
26. lipnja 1894., Zagreb Perast, (Boka kotorska), Pridruženi dušom današnjim značajnim dogodjajem, kličemo: Živila Hrvatska! – Hrvati Kostajnice. Perast, Radostno pozdravljamo polaganje temeljnoga kamena za dom miloga nam Staroga. Dao Bog! da se tim udari temelj slozi svih pravih…
Kartografska zbirka sadrži najvećim dijelom povijesne karte na kojima je prikazan istarski poluotok. Iako zbirka nema kvantitativno veliki fundus, u njoj su pohranjeni značajni predmeti za povijesnu baštinu Istre, od kraja XVI. st. do prve polovine XX. st., od kojih…
Ispravak pogrešnog datiranja Preslavskog grafita u Bugarskoj bitno mijenja ćirilometodsku vremensku crtu širenja glagoljice i glagoljaštva čineći je neodrživom. Za grafit iz Okrugle crkve u Velikom Preslavu u Bugarskoj paleografi smatraju da je nastao 893. godine i time ga se…
