JELENA (Elena, Elina, Ellena, Gruba, Helena, Jelena Gruba), kraljica (?, o. pol. XIV. st. — ?, nakon 18. III. 1399). Nakon stručnih prijepora o problemu kraljica Jelene i Grube, u novijim djelima prevladava mišljenje V. Klaića da je Gruba narodno…
BOLICA KOKOLJIĆ, Ivan (Ivo, Dživo, Živo), pjesnik (Kotor, na početku XVII st. — Kotor, nakon 1674). Potomak je kotorske plemićke obitelji, među čijim članovima je u XVII st. bilo više Ivana, pa im se biografski podaci miješaju. U. Raffaelli pogrešno ga…
ADAM KOTORANIN, kotorski biskup (Roynac, provincija Drôme, Francuska, početkom XIV st. — Kotor, 1352). Misionario je kao franjevac zajedno s Antunom iz Alessandrije (Italija), vikarom Svete Zemlje, među Saracenima u Palestini i Siriji Postao je biskup u Abidi…
MAHNIĆ, Antun (Mahnič, Anton), biskup, publicist i kulturni djelatnik (Kobdilj kraj Štanjela, 14. IX. 1850 — Zagreb, 14. XII. 1920). U Gorici završio gimnaziju 1871. i bogoslovni studij 1875, u Beču doktorirao iz teologije tezom De inferno 1881 Za svećenika zaređen 1874. U…
“Povijest hrvatskog naroda” Trpimira Macana pregledna je, znanstveno utemeljena, lijepim jezikom i stilom napisana sinteza. Na gustoj pozadini činjenica ona prati glavne političke, društvene, gospodarske i kulturne procese u hrvatskoj povijesti od vremena kada su Hrvati polagali temelje svojoj državi…
IVAN, nadbiskup i pisac (Split, druga pol. IX. st. — ?, nakon 928). Zbog nedostatka izvornih svjedočanstava, o njemu nema pouzdanih podataka do 914. Zna se tek da je odrastao u rodnom gradu i da mu se otac u latinskom obliku…
LEONARDIS, Franjo (de Leonardi, de Leonardis, Leonardi, Leonardo; Francesco, Frano), nadbiskup i misionar (Trogir, 11. IV. 1595 — Kotor, između 3. i 7. IX. 1645). Osnovnu izobrazbu stekao u rodnom gradu, studij filozofije i teologije polazio u Rimu, gdje je doktorirao oko…
ADAMOVIĆ, obitelj zlatara u Kotoru i Dubrovniku (prva pol. XV st.). Prvi se spominje Adam (po njemu patronimik mladih članova) koji je u poč. XV st. imao zlatarsku radionicu u Kotoru. Poslije njegove smrti 1419. radionicu su preuzeli njegovi sinovi Adam i Marin….
Ilirska materijalna kultura, ilirska vjera, simbolika i umjetnost imali su dio u formiranju duhovne i materijalne kulture Hrvata. Novija istraživanja raznih znanstvenih disciplina obraćaju posljednjih godina sve veću pažnju survival ilirske kulture pa se na osnovi već dosada poznatih činjenica…
Marko Antun de Dominis (Marcus Antonius de Dominis, Rab, 1560. – Rim, 8. IX. 1624.), hrvatski je humanist, teolog, znanstvenik i filozof, jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Uživao je neosporan ugled…
