Postoje ljudi koji pored zvukova prirode prolaze, ne primjećuju ih, a postoje oni kojima su ti zvukovi božanski dar
Slušajući šum vjetra kroz drveće, žubor potoka, ptičji pjev, osjećamo zadovoljstvo. Sve nam se to sviđa, raduje nas i zabavlja. Ovi zvučni elementi koje čujemo u svakodnevnom životu bude u nama posebna raspoloženja. Ono što neki zvuk evocira na različite se načine manifestira kod različitih skupina ljudi s obzirom na njihovo zvanje, znanje, povijesno-zemljopisno okruženje. Postoje ljudi koji pored zvukova prirode prolaze, ne primjećuju ih, a postoje oni kojima su ti zvukovi božanski dar.Vjersko uvjerenje imalo je snažan utjecaj na njegov umjetnički rad. Može se to osjetiti u njegovim riječima i njegovoj umjetnosti koju nam ostavlja. Čini se da je vjerovao svakim dijelom svoga bića, u svakom danu u tjednu, svakom satu dana ili noći. Razumno je stoga pretpostaviti da nisu samo djela sa svetim tekstovima obuhvaćala njegove vjerske osjećaje. Sva je njegova glazba izražavala njegovu vjeru. Bio je to imenom i prezimenom veliki Johan Sebastian Bach. Skladatelj je to koji je vezan za razdoblje baroka. Za vrijeme baroka smatrano je kako je osjećaj za matematiku važan temelj za glazbenu umjetnost. Uvriježeno je mišljenje da je Bach skladao poznajući odnose brojeva i simbola. Numerološki principi sjaje kroz sva njegova djela jer postiže savršenu simetriju. Spekulativna glazbena teorija zasnovana na numerološkim omjerima intervala nije postala irelevantna, već je prije bila relevantna za razumijevanje božanski određene moći glazbe. Ovo vjerovanje sugeriralo je da se sama bit Boga otkriva i kroz glazbene proporcije. Glazbom nevidljivo postaje čulno.Zanimljiva je numerološka simbolika koju Bach koristi kao jednu od tehnika skladanja. Najniži glazbeni red bavi se fizičkim svojstvima zvuka i usredotočuje se na numeričke proporcije intervala. Broj 1 predstavlja Boga Oca. Broj 2 predstavlja Sina koji je jedno s Ocem, ali ipak različit baš kao što su dvije note koje se protežu kroz oktavu iste, ali različite. Broj 3 predstavlja Duha Svetoga, čineći Trojstvo. Obuhvaćen je oktavom (1 : 2 = Otac : Sin) i jednak je njegovu zbroju. Broj 4 naziva se anđeoskim ili nebeskim brojem predstavljajući anđele koji ispunjavaju volju Božju. Kao „kozmički” broj, također predstavlja četiri elementa, godišnja doba i temperamente. Nadalje, četvrti (3 : 4) sjedinjuje Trojstvo (1 : 2 : 3) s trijadom (4 : 5 : 6). Broj 5 predstavlja čovječanstvo. Čovjek ima pet osjetila i pet udova (glava, stopala i ruke) i to samo kada se smjesti u božanski kontekst. Između petoga (4 : 5 : 6 : 4 : 6 = 2 : 3); čovječanstvo nalazi ispunjenje. Mala terca (5 : 6) ostaje forlom sama bez božanski referentne točke 4. Broj 7 ne pojavljuje se u proporcijama jer to je „mistični” i „sveti” broj. Ono „počiva” kao što je Bog počivao na Sabbath, sedmoga dana stvaranja. Numeričkim prikazima prikazuju se i harmonična i uredna kretanja zvijezda i planeta, izmjene godišnjih doba. To je racionalno objašnjenje makrokozmosa prikazano numeričkim proporcijama. Kroz njegova djela pitagorejski koncept glazbe kao matematičke discipline ukorijenio se u srednjovjekovnoj skolastičkoj misli, uspostavljajući primat spekulativne znanosti nad osjetilno percipiranom umjetnošću stvaranja glazbe. Iz ovakvoga poretka proizlazi misao sv. Augustina koji kaže kako glazba ne samo da odražava poredak stvorenoga svemira kroz vlastiti numerički poredak, već može pozitivno utjecati na pojedince tako što ih zvučno „dovodi u dodir” s višim poretkom stvaranja.Zašto je Bach najveći među skladateljima? Stvarajući na ostavštini renesansnih umjetnika, smatran staromodnim u svoje vrijeme, postao je najveći majstor umjetničke glazbe. Nijedno djelo koje je pisao nije shvatio olako. Svaki djelić, svaka nota prožeta je dubljim smislom, a sve to ni više ni manje nego iz vjere i slave Bogu. Jedan je od rijetkih kompozitora koji je svoju religioznost prenio u instrumentalnu glazbu, glazbena djela koja nemaju tekst koji bi mogao direktno prenijeti poruku, već ostavlja izvođaču i slušatelju da sam dođe do vlastite ideje djela i ostavlja ga u stavu kontemplacije. Glazba je božanski dar čovječanstvu odmah poslije Božje riječi ili teologije. To božansko podrijetlo glazbe uspostavilo je Boga kao autora i izvora prirodnoga fenomena zvuka, uključujući i svijet tonova koji je Bach samo rasporedio. Opisao je odnos između tijela i duše ujedinjujući to dvoje određenim numeričkim omjerima koji su pod utjecajem i odražavaju makrokozmički poredak.
Izvor: Svjetlo riječi
