GRKOKATOLICI ZAPOČELI VELIKI I ČASNI POST – SVETU ČETRDESETNICU

 Čisti ponedjeljak, 24. veljače 2020., grkokatolici su započeli Veliki i časni post svete Četrdesetnice, kako se u istočnom obredu naziva Korizma. Kao i u rimskom obredu, i u bizantskom korizmeno pokorničko vrijeme traje 40 dana i ulazi u svoj vrhunac u Velikom tjednu.

Uz post i nemrs, osobito srijedom i petkom, tijekom ovoga svetog vremena vjernici su pozvani na pročišćenje duha molitvom i djelima ljubavi prema bližnjima. Tijekom Velikoga posta bizantski obred ima nekih vlastitosti: subotama se redovito vrši spomen pokojnih (“Zadušne subote”), Treće nedjelje Četrdesetnice se klanja sv. Križu (Križupoklonstvena nedjelja), a srijedom i petkom, kada su osobito posni dani, služi se u crkvama velikoposno bogoslužje “Liturgija pretposvećenih darova”. Radi se o staroj carigradskoj Večernjoj s moljenjem psalama i svečanim kađenjem oltara čemu se pridodaje i služba pričesti s euharistijskim darovima koji su unaprijed posvećeni (obično prethodne nedjelje ili prethodnog dana).

Za vrijeme velikoposnih službi i molitava koji se služe u tamnocrvenom ili ljubičastom liturgijskom ruhu, grkokatolici se na osobit način klanjaju “metanijama” tj. velikim poklonim do zemlje u znak poniznosti i pokajanja s “Molitvom sv. Efrema Sirijca”: Gospode i Vladaru života mojega! Ukloni od mene duh lijenosti, malodušnosti, vlastoljublja i praznorječja. A duha razboritosti, poniznosti, strpljenja i ljubavi udijeli meni, sluzi svome. Da, Gospode i Kralju, podaj mi radije gledati na svoje grijehe nego osuđivati brata svojega, jer si blagoslovljen u vijeke vjekova. Amin.

Ova je služba vrlo svečana i osobito izražajna, služi se u Crkvi još od 6. stoljeća a mnogi povjesničari liturgije drže da je Liturgiju pretposvećenih darova sastavio upravo sv. Grgur, papa rimski (540.-604.), na Istoku zvan “Dialogos” ili “Dvojeslov”. Tijekom službe mole se psalmi i čitaju starozavjetna čitanja iz Knjige postanka, Knjige mudrih izreka i Joba te pjevaju osobiti stihovi koji potiču na post, pokajanje i pokoru, a sakupljeni su u knjizi “Posni tropjesnec” ili “Triod” kojega je sastavio sa svojom litrugijskom-pjesničkom školom sv. Teodor Studita još u 11. st.

Mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, na Liturgiji pretposvećenih darova u Jastrebarskom, u srijedu 26. veljače, pozvao je vjernike da ozbiljno i vjerno obdržavaju Veliki i časni preduskrsni post jer nam je to vrijeme darovano da se obnovimo u duhu, da zaliječimo grijehom ranjena srca i tako obnovljeni i preporođeni proslavimo najveći kršćanski blagdan Uskrs – Pashu Gospodnju. Liturgija pretposvećenih darova služi se redovito u zagrebačkoj grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu srijedom i petkom u 18 sati, u Jastrebarskom srijedom u 19 sati, u Karlovcu petkom u 18 sati i u drugim grkokatoličkim crkvama srijedom ili petkom prema utvrđenom rasporedu.

Vrijeme svete Četrdesetnice ili Velikoga posta u tekstovima bizantskog časoslova označeno je kao vrijeme radosti upravo zbog svog obnoviteljskog značaja, kako pjevaju stihovi Jutarnje prvog tjedna posta: “Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života!”