Hrvatska je Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine dekriminalizirala posjedovanje droge bez namjere njezina stavljanja u promet te je takvo ponašanje ostalo sankcionirano samo kao djelo prekršaja iz članka 54. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Slijedili smo primjer Portugala koji je dekriminalizirao droge 2001. godine.
Pozitivni učinci te zakonske izmjene u Portugalu bili su veći broja konzumenata droga koji dobrovoljno traže liječenje, također je naglo opao broj umrlih od predoziranja i zaraženih HIV-om među konzumentima droga. Jesmo li mi u prednosti nad Amerikancima, prosudite sami.
Glasači Oregona upisali su se u povijest jer je većina glasala za Mjeru 110 kojom se dekriminaliziraju sve droge. Dekriminalizacija se odnosi na posjedovanje manjih količina droge, što bi značilo manje od 1 gram heroina, manje od 2 grama kokaina, manje od 2 grama metamfetamina, manje od 1 gram ili pet pilula ecstasyja, manje od 40 jediničnih doza LSD-a, manje od 12 grama psilocibina, manje od 40 jediničnih doza metadona, manje od 40 pilula, tableta ili kapsula oksikodona.
Mjerom 110, također, olakšava se dostupnost liječenju ovisnosti i zdravstvenim uslugama za konzumente droga. Inicijativu je vodila Akcija za politiku prema drogama – lobistički i politički ogranak neprofitne organizacije Alijansa za politiku prema drogama (DPA).
“Današnja pobjeda značajan je pokazatelj kako je došlo vrijeme da se prestane kriminalizirati ljude zbog konzumacije droga”, kaže Kassandra Frederique, izvršna direktorica DPA.
“Mjera 110 vjerojatno je najveći udarac ratu protiv droge do sada. Ona preusmjerava fokus tamo gdje treba – na ljude i na javno zdravstvo – i uklanja jedno od najčešćih opravdanja za uznemiravanje, uhićenje, kazneni progon, zatvaranje i deportiranje ljudi. Kao što smo vidjeli s domino efektom legalizacije marihuane, očekujemo da će ova pobjeda nadahnuti druge države da donesu vlastite politike dekriminalizacije droga koje umjesto kazni daju prednost zdravstvu”, kaže Frederique.
DPA je potrošila četiri milijuna dolara za kampanju za promicanje donošenja Mjere 110, dok su protivnici potrošili samo 95.000 američkih dolara, izvještava The Oregonian. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg dao je 500.000 američkih dolara za potporu inicijativi, dok su Američka unija građanskih sloboda (ACLU) iz Oregona i nacionalni ACLU dali po 150.000 američkih dolara.
“Iako dekriminalizacija droga ne može u potpunosti popraviti naš pokvareni i tiranski kazneno-pravni sustav ili štete zbog neuređenog tržišta droga, prelazak s apsolutne zabrane na dekriminalizaciju droga monumentalan je korak naprijed u ovoj borbi. On čisti put prema tretiranju konzumacije droga kao zdravstvenog problema, vraća individualnu slobodu, uklanja jednu od najvećih osnova policijskog zlostavljanja i značajno smanjuje vladinu rastrošnost”, kaže Frederique.
U međuvremenu je nekoliko država diljem zemlje glasalo u korist legalizacije prodaje i konzumacije marihuane – što je već bilo legalno u Oregonu. Četiri savezne države (Južna Dakota, Montana, Arizona i New Jersey) pridružile su se još 11 država koje su već prije legalizirale kanabis za rekreacijsku uporabu za osobe starije od 21 godinu.
Unatoč odluci birača u Oregonu, droga je prema federalnom zakonu i dalje strogo ilegalna. Iako je veliki broj država legalizirao marihuanu, Agencija za suzbijanje droga (DEA) i dalje biljku kanabisa klasificira kao ilegalnu supstancu klase 1 (uz heroin i metamfetamin).
Izvornik: newsweek.com
