Ivan Ćelić: Zaštita mentalnog zdravlja za sve – neka to postane stvarnost!
Danas obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tijekom ovogodišnje Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) vlade iz cijelog svijeta prepoznale su potrebu za povećanjem kvalitete službi za mentalno zdravlje na svim razinama. Neke zemlje pronašle su tijekom pandemije COVID-19 nove načine pružanja zaštite mentalnog zdravlja za svoje stanovništvo
Danas obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tijekom ovogodišnje Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) vlade iz cijelog svijeta prepoznale su potrebu za povećanjem kvalitete službi za mentalno zdravlje na svim razinama. Neke zemlje pronašle su tijekom pandemije COVID-19 nove načine pružanja zaštite mentalnog zdravlja za svoje stanovništvo.
Gotovo milijardu ljudi ima neki psihički poremećaj i svatko, gdje god se nalazio, može biti pogođen.
Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta u cijelom svijetu i značajno doprinosi sveukupnom socioekonomskom teretu bolesti. Procjenjuje se da na globalnoj razini 5% odraslih pati od depresije.
Svako sedmo dijete od 10 do 19 godina ima neki psihički poremećaj. Polovica svih takvih poremećaja započinje u dobi od 14 godina, no većina je neotkrivena i neliječena.
Ljudi s teškim duševnim smetnjama poput shizofrenije obično umiru 10 do 20 godina ranije od opće populacije.
Svaka stota smrt uzrokovana je samoubojstvom. To je četvrti vodeći uzrok smrtnosti mladih u dobi od 15 do 29 godina.
Pandemija COVID-19 imala je značajan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi.
Unatoč univerzalnoj naravi i brojnosti osoba s duševnim smetnjama, raskorak između zahtjeva za uslugama mentalnog zdravlja i ponude i dalje je velik.
Relativno mali broj ljudi u svijetu ima pristup kvalitetnim službama za mentalno zdravlje.
Ozbiljni nedostaci koji i dalje postoje u skrbi za mentalno zdravlje posljedica su kroničnog nedostatnog ulaganja u promicanje, prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja tijekom više desetljeća.
Stigma, diskriminacija i kršenje ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama i dalje su raširene.
Izgubljena radna sposobnost zbog depresije i anksioznosti, dvaju najčešćih psihičkih poremećaja košta svjetsko gospodarstvo milijardu milijardi USD svake godine.
Najčešće psihičke poremećaje, depresiju i anksioznost može se liječiti psihoterapijom, lijekovima ili njihovom kombinacijom.
Za 1 USD uložen u bolje liječenje depresije i anksioznost vraća se 5 USD.Za 1 USD uložen u znanstveno utemeljeno liječenje ovisnosti o drogama vraća se do 7 USD zbog manje stope kriminala i manjih sudskih troškova.
Obiteljske liječnike treba osposobiti za dijagnosticiranje i liječenje psihičkih poremećaja.
Redoviti zdravstveni pregledi osoba s teškim duševnim smetnjama mogu spriječiti prijevremenu smrt.
Kvaliteta života osoba s poremećajima poput autizma i demencije može se uvelike poboljšati ako njihovi skrbnici prođu odgovarajuću izobrazbu.
Prava osoba s duševnim smetnjama treba štititi i promicati putem zakona i politika koje se tiču mentalnog zdravlja, putem razvoja pristupačnih, kvalitetnih službi za mentalno zdravlje u zajednici i uključivanjem osoba koje su
proživjele takvo iskustvo.
Izvornik: who.int