Ivan Krstitelj, svetac svjetla

U evanđelju po Luki povijest rođenja Ivana Krstitelja zauzima značajno mjesto. Životna povijest Isusova i Ivana Krstitelja snažno se isprepliću. U povijesnom izvještaju o rođenju Ivana Krstitelja nalaze se čak i dva hvalospjeva – „Benedictus“ ili hvalospjev o rođenju Ivanovu te „Magnificat“, hvalospjev o izabranju Blažene Djevice Marije za Majku Božju. Ova se dva hvalospjeva u cijeloj Crkvi nazivaju po prvoj riječi hvalospjeva na latinskom jeziku, a u svakodnevnoj molitvi Časoslova ova se dva hvalospjeva mole ujutro i navečer.

Isti evanđeoski odlomak pomaže pri određivanju Ivanova rođendana. Elizabeta, rodica Blažene Djevice Marije, bila je u šestom mjesecu trudnoće kad je anđeo Gabriel Mariji navijestio rođenje Isusa Krista. Ovaj događaj Crkva po tradiciji obilježava devet mjeseci prije svetkovine Božića, dakle 25. ožujka. Tri mjeseca poslije, 24. lipnja, rođen je Ivan.  

S Jordana u zatvor

O životu Ivana Krstitelja između njegova rođenja i njegove 30. godine života malo je toga poznato. Navršivši 30 godina, pošao je na obalu Jordana da bi u pustinji propovijedao obraćenje i pokoru, kao i skori dolazak Kraljevstva Božjeg. Ime Ivan inače znači „Bog se smilovao“. Mnogi Židovi poslušali su njegov navještaj i dali se krstiti. Jednoga dana među kandidatima za krštenje bio je i Isus, a Ivan je u njemu prepoznao Mesiju, Božjega Poslanika i Odabranika.

Osim toga, uz početak svoga javnoga djelovanja, Isus je svoje učenike poslao Ivanu, kako bi mu prenijeli riječi: „Evo Jaganjca Božjega” (Iv 1,36). Kralj Herod Antipa, kojemu je Ivan Krstitelj bio trn u oku, jer je otvoreno osudio njegov drugi brak, dao ga je baciti u tamnicu. Prema Markovu i Matejevu evanđelju, kći Herodove žene zatražila je, kao nagradu za svoj ples pred kraljem, Krstiteljevu glavu. U izvanbiblijskim tekstovima ova se djevojka zvala Saloma. Tako će Ivanu Krstitelju na koncu biti odrubljena glava zbog njegova beskompromisnoga nastupa u službi Božjoj. Spomendan njegove smrti Crkva slavi 29. kolovoza.

Svetac svjetla

Simbolika svjetla na Ivandan (spomenimo samo baklje i svitnjake) i u biblijskom kontekstu ima važnu ulogu. O preteči Isusa Krista kod Luke tako piše: „(…) darom premilosrdnog srca Boga našega, po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine, da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira” (Lk 1,78-79). Potom je Ivan Krstitelj rekao za Isusa: „On treba da raste, a ja da se umanjujem” (Iv 3,30).

U vezi sa simbolikom svjetlosti stoji i činjenica ljetnoga solsticija. Naime, samo nekoliko dana prije 24. lipnja obilježava se najkraća noć, a najduži dan u toku godine. S druge strane, od toga dana dani postaju kraći, a noći duže. Na Božić, 25. prosinca, događa se upravo suprotno.

Posebno u sjevernoj Europi, gdje ovaj dan – svojevrsna smjena Sunca – ima još veću ulogu nego u srednjoj Europi i u drugim krajevima svijeta, svetkovina sv. Ivana Krstitelja ima još veći značaj i obilježava se još svečanije. Pale se svitnjaci, tzv. Ivanjska vatra, simbol promjene Sunca, ili pak našim krajevima nešto manje poznati običaj svijanja vijenaca. U Latviji je sv. Ivan Krstitelj nacionalni praznik, a u Švedskoj i Finskoj nekoliko dana prije slavi se „Midsommar”, vrhunac ljeta.

Svetkovina rođenja Ivana Krstitelja inače je jedini svetački rođendan koji Crkva slavi, izuzmemo li iz ovoga Rođenje Blažene Djevice Marije i sam Božić. Stoga postoji i posebna misa uočnica pred ovu svetkovinu 24. lipnja, a osim toga takva uočnica slavi se samo na Gospodnje svetkovine ili pak na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velika Gospa – 15. kolovoza) ili pak za apostolske prvake sv. Petra i Pavla (29. lipnja). Takva misa uočnica za istu svetkovinu predviđa različite misne tekstove (čitanja, molitve, prefaciju). Vjernici se pak pričešćuju na obje mise, ako dođu oba dana, kao da su dvije svetkovine.

Omiljeni svetac

Podsjetimo, Ivan Krstitelj zaštitnik je jaganjaca, ovaca i kućnih ljubimaca. On je i zaštitnik otočne države Malte, kao i redovničkih zajednica karmelićana i tzv. ivanovaca. U sakralnoj umjetnosti uglavnom se prikazuje odjeven u devinu dlaku, s križem u ruci, s janjetom na koje pokazuje ili posudom za krštavanje.

U Bosni i Hercegovini postoji svojevrsni trolist svetaca koji uživaju posebno štovanje. to su sv. Anto (13. lipnja), sv. Ilija (19. srpnja) i današnja svetkovina sv. Ivana Krstitelja. Nerijetko upravo na svetkovinu sv. Ivana vjernici polaze na hodočašće u neko svetište ili župu sv. Ive. Najveće slavlje pak obilježava se u našem najvećem nemarijanskom svetištu, u svetištu sv. Ive u Podmilačju, nedaleko od Jajca.