Legende i folklor
Lokalni folklor i legende često govore o kralju Tomislavu, a prenose se s koljena na koljeno. „Duvno moje neka ti je slava, u tebi je kruna Tomislava; Zagreb nema što Duvno imade, prvu krunu od hrvatske vlade.“ – stihovi su bećarca koji se usmenom predajom sačuvao do danas i neizostavni je dio hrvatskog duvanjskog folklora.
Ja pogleda malo sa planine,
to Duvanjsko polje od miline.
Oko njega sela poredata
kao biser curi oko vrata.
Preko polja protiče Šujica,
bistra, čista rijeka ponornica.
Sa zapada štiti ga Tušnica
kao stare roditelje djeca.
Sa istoka kada sunce grane,
obasja ga na sve čet’ri strane.
Sa Ljubuše kad bura zapuše
svim Duvnjacima svježije duše.
Vran planina njega obavila
kao majka jedinoga sina,
pa ga gleda gore sa visina.
Vran-planinom razne zvijeri kruže,
tu se vuci i medvjedi druže.
Velika je na njem’ bila slava
za krunidbu Tomislava kralja.
To je bila ta godina sveta
devet stotin’ dvadeset i peta.
Mi veliku slavu napravismo,
Tomislava kralja okrunišmo.
Svom narodu ispunišmo želju
na širokom Duvanjskome polju.
Duvanjsko polje, zbog svog povijesnog značaja i strateškog položaja, bilo je jedno od ključnih središta hrvatske povijesti. Vjekoslav Klaić sažeo je to u nekoliko redaka: „Ako skupimo sve u jedno, što nam kažu narodna predaja i pisani spomenici, izlazi na vidjelo da je od dolaska Hrvata u rimsku Dalmaciju pa do Karla Velikoga (800) Duvanjsko polje bilo političko središte njihovih oblasti i zemalja. Tu su u obnovljenoj varoši Delminiju (Dl’minu) ili Županjcu stolovali njihovi veliki župani…“Još jednom se Duvno spominje kao mjesto velikog događaja: 925. g. na toj širini kraljevskom krunom okrunio se prvi hrvatski kralj Tomislav. Kraljevina Hrvatska tada stupa u krug ravnopravnih, nezavisnih slobodnih europskih kršćanskih zemalja: prva među Slavenima.
„Kraljo Tomislavo, kada je u stara vrimena vlado Rvackom, bio je krunisan u Kongori pod čvorovim rastom, a i danas se zna gdje je bila crkva u kojoj se Tomislav krunio. Kako stari ljudi pamte i pripovidaju, ukopan je Tomislav na Jabuci njivi (na Čondraku) i pored Tomislava ukopana su još tri poglavita rvacka kralja. Najprvo je na cilom svitu od svih svitskih vladara onoga staroga vakta, najprvo je Tomislav okrunjen. Stari su naši pripovidali da je naroda bilo za vrime krunisanja Tomislava tri i po milijuna i od Stržnja do Sovićki vrata ispod kapka mogo si proć da čovik pokiso ne bi.“
Povijesni izvori u kojima se spominje kralj Tomislav
- U zapisima sa Splitskog crkvenog sabora iz 925. g. spominje se:
„…vladao je u provinciji Hrvata i granicama Dalmacije kralj Tomislav“
(„…consulatu peragente in prouintia Croatorum et Dalmatiarum finibus Tamisclao rege…“). - U zaključcima sabora, u 12. kanonu, navodi se titula “kralja Hrvata”:
„Ako bi kralj Hrvata i hrvatski velikaši…” („Quod si rex et proceres Croatorum…“). - Papa Ivan X. u pismu Tomislavu piše: „Tomislavu, kralju Hrvata…” („Tamisclao, regi Crouatorum…“).
- Toma Arhiđakon u djelu Historia Salonitana spominje: „Godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava…” („Anno Domini 914, tempore ducis Tamisclavi…”)
- U Ljetopisu popa Dukljanina (poznatom i kao Regnum Sclavorum), navodi se:
„Umjesto njega, vladao je njegov brat Tomislav… Za Tomislavova vladanja pokrene kralj Ugra imenom Atila vojsku da ga svlada. Ali je kralj Tomislav, hrabar mladić i snažan ratnik, vodio s njime mnogo ratova i uvijek ga natjerao u bijeg. I rodi Tomislav sinove i kćeri, i trinaeste godine svoga kraljevanja umre.“ („Pro eo, regnavit frater eius Tomislavus… Durante regno Tomislavi, rex Hungarorum nomine Attila exercitum movit ut eum superaret. Sed rex Tomislavus, iuvenis fortis et miles strenuus, multas cum eo pugnas gessit eumque semper in fugam vertit. Tomislavus filios et filias genuit, et anno tertio decimo regni sui mortuus est.“)
Ljetopis popa Dukljanina iako pisan nekoliko stoljeća kasnije, pruža vrijedne informacije o političkim i društvenim prilikama tog doba. Opisuje Tomislavovu borbenost, uspjehe protiv vanjskih prijetnji i način na koji su hrvatski vladari gradili svoju moć i utjecaj, unatoč povremenoj nepouzdanosti tog izvora.
Zaključak
Legenda o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju utkana je u identitet ovog kraja i smatra se jednim od najznačajnijih događaja u povijesti Hrvata. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je postala ujedinjena i moćna država, priznata i od strane crkve, Bizanta i Franačkog Kraljevstva. Važnost kralja Tomislava i njegova nasljeđa ne može se osporiti. Njegova vladavina postavila je temelje za kasniji razvoj hrvatske države i kulture, ostavivši trajni trag u narodnom sjećanju.Obilježavanje 1000. obljetnice njegove krunidbe i izgradnja Duvanjske spomen-bazilike svjedoče o trajnoj vrijednosti i povezanosti duvanjskog kraja s prvim hrvatskim kraljem.Povijesna važnost Duvanjskog polja, koja seže još od Delminija i Delmata, dodatno naglašava značaj ovog mjesta u hrvatskoj povijesti.1100. obljetnica krunidbe kralja Tomislava obilježava se 2025. godine, a tim povodom u Tomislavgradu će se održati brojni događaji i manifestacije što će
dodatno predstaviti ovaj kraljevski prostor i njegov turistički potencijal javnosti.Arheološka istraživanja, folklor i legende zajedno doprinose bogatstvu i slojevitost povijesti Duvanjskog polja. Ti različiti aspekti omogućuju nam da bolje razumijemo prošlost ovog područja i cijenimo njegovo kulturno nasljeđe.
