Vitraji su slike ili ukrasne kompozicije od dijelova obojena stakla, međusobno povezanih olovnim okvirima, armaturom, ili naslikane na staklenoj plohi prozora. Naziv dolazi iz francuskoga jezika, pa se često nazivaju i vitražima. Premda se u suvremenom graditeljstvu vrlo često mogu naći i u svjetovnim zgradama, vitraji su prije svega ukrašavali crkve. No kako je čovjek došao do toga da oslikava prozore i koji je bio prvi vitraj u povijesti likovne umjetnosti?
U francuskoj pokrajini Alsace na granici s Njemačkom leži malo mjesto Wissembourg (Weissenburg) sa svojih oko 8000 stanovnika. Gradić je nastao oko istoimene benediktinske opatije sjeverno od Strasbourga. I upravo je u crkvici sv. Petra i Pavla koja pripada benediktinskoj opatiji nastao prvi vitraj u svijetu. Vitraj prikazuje lik Isusa Krista i okvirno potječe iz vremena od 1030. do 1080. godine. Oslikan je tehnikom Schwarzlot, a pronađena je tek 1880. godine. Okrugla staklena ploča ima promjer od samo 25 cm i kroz povijest je bila prekrivena drugim staklima u raznim bojama. Tehniku kojom je naslikan vitraj Krist od Wissembourga opisao je svojevremeno i monah Teofil Prezbiter oko 1100. godine. Boja je na staklo prenesena u tri sloja. Danas se neki od najljepših svjetskih crkvenih vitraja mogu naći upravo u Francuskoj. Dovoljno je spomenuti srednjovjekovne vitraje katedrala u Strasbourgu, Parizu, Reimsu ili Chartresu, odakle potječe posebna nijansa plave boje intenzitetom, čime je stilizirani muški lik zadobio posebno snažan likovni izraz.
Danas se Krist od Wissenbourga čuva u Muzeju katedrale u Strasbourgu (Musée de l’Œuvre Notre-Dame). A prije 30 godina, 16. lipnja 1990. godine, Francuska je pošta izdala poštansku marku s ovim Kristovim likom.
Neki od najljepših svjetskih crkvenih vitraja još uvijek se mogu naći upravo u Francuskoj. Dovoljno je spomenuti srednjovjekovne vitraje katedrala u Strasbourgu, Parizu, Reimsu ili Chartresu, odakle potječe posebna nijansa plave boje.
