U skladu sa svojim poslanjem najviše znanstvene i umjetničke institucije hrvatskog naroda i čuvarice hrvatskog nacionalnog identiteta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlučila je stati na kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskog povijesnog grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito te je 5. lipnja proglasila Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu.

Cilj Deklaracije bio je jasno razdvojiti povijesne činjenice od zlonamjernih falsifikata te u njoj Hrvatska akademija iznosi svoj znanstveno utemeljeni stav o hrvatskom povijesnom grbu.

U Deklaraciji se navodi da je službeni grb Republike Hrvatske zakonom propisan i bez inačica, ali da se hrvatski povijesni grb u sklopu privatnih, javnih, kulturnih, sportskih i drugih prigoda i manifestacija može i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti naraštajima isticali, poštovali i smatrali svojim, bez obzira na to je li mu početno polje bijelo ili crveno.

Budući da su šahirani grbovi Hrvatske s početnim bijelim (točnije srebrnim) ili crvenim poljem prisutni i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća, prijepori vezani za početno polje koji podrazumijevaju da bi uporaba jedne varijante isključivala drugu lažna su dvojba.

Teze o posebnom značenju početnoga polja grba mogu se smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim, vezivanje početnog bijelog polja isključivo uz NDH zlonamjerna su medijska problematizacija, a cilj nametanja ovakve tendenciozno ideologizirane rasprave je suziti i kontaminirati simbole hrvatskog identiteta

Deklaracija o povijesnom hrvatskom grbu proglašena je na završetku znanstvenog skupa u Knjižnici HAZU gdje su istaknuti povjesničari razmotrili razne teme vezane uz povijest hrvatskog grbovlja i pojasnili kako je krajem 15. stoljeća došlo do nastanka i razvoja šahiranog zemaljskog grba Hrvatske koji je u 19. i 20. stoljeću postao općeprihvaćeni nacionalni grb hrvatskog naroda i sastavni dio hrvatske nacionalne i državne zastave.

Iz njihovih izlaganja bilo je jasno da je u šahiranom hrvatskom grbu kroz stoljeća varirao i broj polja i raspored njihovih boja, pri čemu se boja početnog polja nikad, sve do stvaranja samostalne Hrvatske, nije posebno problematizirala, niti joj se pridavalo ideološko značenje te je prema tome svejedno koristi li se u neslužbenim prilikama hrvatski grb s početnim bijelim ili crvenim poljem.