Tragovima sv. Vlaha kroz Dubrovnik
Grad Dubrovnik prepun je kipova i drugih podsjetnika na lik i djelo svetoga Vlaha. Upravo na današnji dan brojni Dubrovčani i njihovi prijatelji slave svoj patron – Festu svetoga Vlaha. Tim je povodom čak i njemačka tiskovna agencija katholisch.de na internetskom portalu objavila svojevrstan putopis. Sveti Vlaho nije samo crkva u sred Staroga grada Dubrovnika, nego i konoba smještena u neposrednoj blizini. Ovaj lokal čiji se meni bazira na mediteranskoj kuhinji privlači turiste iz cijeloga svijeta koji se žele okrijepiti nakon obilaska gradskih zidina i očaravajućeg pogleda na ciglaste krovove povijesne gradske jezgre. I izvan njegove crkve, pa i izvan zidina grada, prisutan je sveti Vlaho na svakom koraku. Postoji čak i aplikacija za pametne mobitele koja turistima nudi da otkriju tragove svetoga Vlaha u Dubrovniku
Sveti Vlaho nije samo crkva u sred Staroga grada Dubrovnika, nego i konoba smještena u neposrednoj blizini. Ovaj lokal čiji se meni bazira na mediteranskoj kuhinji privlači turiste iz cijeloga svijeta koji se žele okrijepiti nakon obilaska gradskih zidina i očaravajućeg pogleda na ciglaste krovove povijesne gradske jezgre. I izvan njegove crkve, pa i izvan zidina grada, prisutan je sveti Vlaho na svakom koraku. Postoji čak i aplikacija za pametne mobitele koja turistima nudi da otkriju tragove svetoga Vlaha u Dubrovniku.
Nije poznato mnogo iz života ovoga armenskog biskupa i mučenika Blaža iz Sebaste. Navodno je kao liječnik liječio sve potrebite, bez obzira bili siromašni ili bogati, kršćani ili pogani. Tijekom velikoga progona kršćana 316. godine nakon mučenja i tamnice bila mu je odrubljena glava.
U tradiciji Crkve u Njemačkoj postoji skupina svetaca kojima se vjernici obraćaju kad imaju posebnu potrebu. Radi se o 14 svetih pomoćnika (Vierzehn Nothelfer), od kojih je jedan sveti Vlaho. Povjeravaju mu se vjernici različitih poteškoća – protiv grlobolje, problema s mjehurom, krvarenjem, zubobolje, kožnih oboljenja poput ulkusa i kuge. Zaštitnik je doktora, češljara vune, krojača, tkalaca, vunara, glazbenika na puhačkim sviralima, građevinara, zidara, obućara, medara i svih divljih životinja.
Još od 16. stoljeća vrlo je raširen popularni blagoslov svetoga Vlaha, grličanje. I premda njegovih svetačkih relikvija ima po cijelom svijetu, najviše ga se slavi upravo u Dubrovniku. Godine 972. u Dubrovnik je donešena njegova glava. Danas se čuva u Riznici katedrale Uznesenja BDM u Dubrovniku, optočena u zlato, uz druge njegove relikvije poput dviju ruku, noge i relikvija grla.
Svatko tko u Stari grad ulazi kroz vrata na Pilama, dakle od zapada, vidjet će jedan od mnogobrojnih kipova svetoga Vlaha koji pozdravlja posjetitelje Dubrovnika. No kip koji ukrašava ulaz na Stradun poseban je – izradio ga je Ivan Meštrović, jedan od naših najpoznatijih kipara i umjetnika uopće.
Na drugom kraju Straduna stoji crkva sv. Vlaha iz 1715. godine. Po mišljenju mnogih, ova je crkva jedna od najljepših u gradu, ukrašena venecijanskim stilom baroka. Prethodno je na istom mjestu stajala stara crkva sv. Vlaha, no ona je uništena u razornom požaru 1706. godine. Očuvan je ostao samo svečev kip. Devet godina nakon požara vraćena je u novu crkvu sv. Vlaha, a do danas predstavlja jedan od najvećih prizora sv. Vlaha, s gradom Dubrovnikom u ruci.
Prema tradiciji, sveti je Vlaho priskočio u pomoć Dubrovčanima kad su Mlečani dogovarali napad na grad. Usidrili su se s dvije strane grada – u uvali Gruž i uz otok Lokrum. Građani su vjerovali kako će se Mlečani opskrbiti hranom da bi otplovili dalje, ali su zapravo tražili slabe točke u obrani grada. Sveti Vlaho je, pak, upozorio gradskoga župnika na prijetnju te je spasio grad od noćnoga napada Mlečana.
Svake godine 3. veljače grad organizira veličanstvenu proslavu patrona sv. Vlaha s velikom procesijom i svečanim misnim slavljem. Fešta sv. Vlaha koja ovih dana obilježava 1048. izdanje danas je na popisu UNESCO-ove nematerijalne svjetske kultune baštine. Fešta objedinjuje različite obrede, pučke napjeve, tradicionalne vještine i plesove. Nije to jednodnevni kulturni program – ove godine Fešta traje od 23. siječnja do 9. veljače.