Velike povijesne teme

Kolekcija Velike povijesne teme obuhvaća ključne trenutke svjetske povijesti, pružajući pregled civilizacija i događaja koji su oblikovali ljudsko društvo. Svaka knjiga iz ove kolekcije posvećena je specifičnom razdoblju ili civilizaciji, pružajući detaljne informacije o političkim, društvenim i kulturnim aspektima tih vremena.

Kolekcija velikih povijesnih tema sadrži sljedeće naslove:

• Rani srednji vijek – Mračna stoljeća i feudalizam
• Kasni srednji vijek – Izgradnja nacionalnih kraljevstava
• Rim (I) – Monarhija i Republika
• Rim (II) – Najveće antičko carstvo
• Prvi svjetski rat
• Drugi svjetski rat
• Moderno doba (I) – 16. i 17. stoljeće
• Moderno doba (II) – 18. i 19. stoljeće
• Pretkolumbovska Amerika – Kolijevka velikih civilizacija
• Drevne istočnoazijske civilizacije – Rođenje Kine, Japana i Indije
• Drevni Egipat – i prve civilizacije
• Antička Grčka – Kolijevka zapadnjačke civilizacije

Rani srednji vijek – Mračna stoljeća i feudalizam

Pad Rima i prodiranje islama na Sredozemlje gurnuli su Europu u dugo razdoblje gospodarske i intelektualne krize, život postaje ruralan, trgovina je smanjena, a klasična antička kultura uskoro će nestati. To su mračna stoljeća. Počevši od 9. stoljeća, nakon djela Karla Velikog, na kontinentu će konačno zavladati novi politički i gospodarski poredak, feudalizam.

Kasni srednji vijek – Izgradnja nacionalnih kraljevstava

Nakon što su prevladani strahovi od dolaska novog milenija, Europa postupno počinje izlaziti iz duge letargije. Poslije poljoprivredne revolucije gradovi vraćaju svoj sjaj, pojavljuju se prva sveučilišta i trgovina se ponovno razvija. Bogati talijanski gradovi poput Firence, Venecije i Milana najbolji su primjer tog procesa. U međuvremenu, u ostatku kontinenta, nacionalne monarhije na početku su puta koji će ih dovesti do oslobađanja od feudalnih i crkvenih veza.

Rim (I) – Monarhija i Republika

Nitko nije mogao predvidjeti da će malo latinsko selo naposljetku postati najveća sila na Sredozemlju, Rim. Potaknuta silom svojih legija, Rimska Republika započela je osvajanjima što će trajati pet stoljeća, kojima će svoju vlast najprije proširiti na talijanski poluotok, a poslije na cijeli Mare Nostrum. Političke i gospodarske napetosti koje je izazvala na kraju će republički poredak gurnuti u duboku krizu.

Rim (II) – Najveće antičko carstvo

Dolazak Augusta na vlast označava kraj stare Republike i rađanje novoga političkog poretka: principata. Rim postaje najveće antičko carstvo, čija se područja od Britanije do Egipta, od Perzije do rta Finisterrea. Posljednja dva stoljeća bit će obilježena polaganim propadanjem, koje će dramatično okončati najezde barskih naroda.

Prvi svjetski rat

Ekspanzionističke težnje Vilima II., koji je 1888. zasjeo na njemačko carsko prijestolje, zaoštrio je odnose među velikim europskim silama, a posebice s Velikom Britanijom, koju je Njemačka namjeravala skinuti s položaja vodeće svjetske sile. Atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda u srpnju 1914. pokrenuo je Prvi svjetski rat, koji će potrajati do studenoga 1918. Tri se godine bojišnice praktički nisu pomicale, sve dok ulazak Sjedinjenih Američkih Država u rat 1917. ratnu sreću nije okrenuo u korist Saveznika. Nakon rata Sjedinjene Američke Države postale su vodeća svjetska sila, a velika je ratna odšteta koju su Nijemci trebali platiti prema Versajskom ugovoru potaknula osvetnički duh među njemačkim stanovništvom.

Drugi svjetski rat

Tijekom međuratnog razdoblja (1919. – 1938.), u Europi razorenoj Prvim svjetskim ratom i velikom gospodarskom depresijom koja je uslijedila, totalitarne stranke bile su sve važnije (osobito u Italiji i Njemačkoj) i ubrzo su dospjele na vlast. U rujnu 1939. godine Njemačka s Adolfom Hitlerom na ćelu napala je Poljsku, čine je započeo Drugi svjetski rat. Nakon nekoliko prvih godina pobjeda i brzog širenja njemačka vojska zaglavila je na ruskoj bojišnici. Između 1942. i 1943. godine Saveznici su počeli vraćati izgubljena područja, sve dok 7. svibnja 1945. godine Nijemci nisu kapitulirali, a 2. rujna i njihovi japanski saveznici. Osim velikog broja vojnih i civilnih žrtava kakvih uvijek ima u ratovima, nacisti su u svojim koncentracijskih logorima ubili više od šest milijuna Židova.

Moderno doba (I) – 16. i 17. stoljeće

Kulturne temelje Europe potresaju tri odlučujuća procesa kojima se otvaraju potpuno novi obzori: luteranska reformacija, otkriće Amerike i postkopernikanska  znanstvena revolucija. U međuvremenu Europa krvari zbog  vjerskih ratova i sukoba među novonastalim apsolutističkim državama u borbi za hegemoniju na kontinentu.

Moderno doba (II) – 18. i 19. stoljeće

U Europi 18. stoljeća apsolutistička država još je dominantan politički model, ali nove ideje liberalne države već su upućivale na stvaranje ustavotvornih režima. Pokret prosvjetiteljstva promicao je politički, filozofski i moralni program koji je, uz nezadovoljstvo izrabljivanih nižih klasa, doveo do Francuske revolucije. Nakon nje Korzikanac Napoleon Bonaparte postaje veliki europski vođa i baca kontinent u tri desetljeća neprekidnih sukoba. Reakcija apsolutističkih monarhija bila je restauracija. Druga strana medalje su revolucije u korist konstitucionalizma i buđenja nacionalizama.

Pretkolumbovska Amerika – Kolijevka velikih civilizacija

Pretkolumbovska Amerika bila je kolijevka nekih od najvećih ljudskih civilizacija, poput Maja, Azteka i Inka, ali je istodobno bila dom brojnim manje razvijenim kulturama koje se također ističu svojom umjetnošću, arhitekturom i kulturnim postignućima. U ovoj knjizi vodimo vs na fascinantno putovanje koje se proteže od prapovijesti do Kolumbova otkrića Amerike.

Drevne istočnoazijske civilizacije – Rođenje Kine, Japana i Indije

U davno doba istočna Azija bila je kolijevka velikih civilizacija, poput onih iz doline Inda i Kine. Ovaj svezak posvećen je evoluciji toga golemog teritorija, od paleolitika do konsolidacije velikih carstava kroz uspostavljanje prvih kraljevstava. Kineski zid ili terakotna vojska u Xi’anu neki su od ostataka tih civilizacija.

Drevni Egipat – i prve civilizacije

Prije otprilike 5000 godina na području poznatom kao Plodni polumjesec nastala su prva velika carstva u povijesti. Sumerani, Asirci, Babilonci, Egipćani ne samo da su izgradili impozantne piramide, gradove i hramove, nego i izumili pismo i kotač, razvili složene astronomske proračune i stvorili prekrasne mitove.

Antička Grčka – Kolijevka zapadnjačke civilizacije

Tijekom svoje povijesti antička Grčka dosegla je najviše razine političkoga, intelektualnog i umjetničkog razvoja, postavivši kulturno mjerilo za sve kasnije civilizacije. Svezak prati evoluciju grčkog svijeta, od njegovih legendarnih početaka na Kreti, u Mikeni i Troji, do sjaja klasične Atene i velikog Aleksandrova carstva.

Izvor: eknjizara.hr