โ๐๐๐๐จ๐ฅ๐จ๐ ๐ข๐ฃ๐ ๐ข ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฉ๐๐ ๐๐ง๐๐ ๐ฏ๐๐ฅ๐ข๐ค๐จ๐ฌ๐ซ๐ฉ๐ฌ๐ค๐จ๐ ๐ ๐ ๐๐ง๐จ๐๐ข๐๐ ๐ง๐๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ข๐ฆ๐ โ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฃ๐๐ค๐ญ ‘๐๐จ๐ฆ๐จ๐ ๐๐ง๐ ๐๐ซ๐๐ข๐ฃ๐’ ๐๐๐๐.โ
Interview: Povjesniฤar Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su 'straลกne' ustaลกe optuลพili za zloฤin nad njima
Interview: Povjesniฤar Stjepan Lozo: U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima, a onda su ‘straลกne’ ustaลกe optuลพili za zloฤin nad njima
๐๐๐ค๐ฅ๐ข ๐ฌ๐ญ๐ ๐๐ “๐ง๐ข๐ฃ๐ ๐ณ๐๐ซ๐๐ฏ๐จ ๐ง๐๐ฉ๐ข๐ฌ๐๐ญ๐ข ๐จ๐ฏ๐๐ค๐ฏ๐ฎ ๐ค๐ง๐ฃ๐ข๐ ๐ฎ”, ๐ ๐ข๐ฉ๐๐ค ๐ฌ๐ญ๐ ๐ฃ๐ ๐ง๐๐ฉ๐ข๐ฌ๐๐ฅ๐ข. ๐๐๐ฌฬ๐ญ๐จ ๐ง๐ข๐ฃ๐ ๐ณ๐๐ซ๐๐ฏ๐จ ๐ข ๐ณ๐๐ฌฬ๐ญ๐จ ๐ฌ๐ญ๐ ๐ฃ๐ ๐ง๐๐ฉ๐ข๐ฌ๐๐ฅ๐ข, ๐ฌฬ๐ญ๐จ ๐ฏ๐๐ฌ ๐ฃ๐ ๐ง๐๐ ๐ง๐๐ฅ๐จ?
– Nije zdravo jer doslovce naruลกite zdravlje, a napisao sam je jer sam osjeฤao obvezu povjesniฤara i zov stotina tisuฤa nevinih pobijenih Hrvata u velikosrpskom genocidu. Svi mi oฤekujemo da ฤe neke teลกke stvari za zajedniฤko dobro odraditi netko nepoznat drugi. Onda u jednom trenutku shvatite da je gluho doba noฤi, a taj “drugiโ ne pristiลพe, da ste taj “drugiโ zapravo vi sami, i da valja ustati i krenuti. Knjigu sam pisao godinama, sjedio, slabio vid i sve tjelesno ลกto s tim ide. To je viลกe od 700 stranica moga rukopisa, gotovo u cijelosti zahtjevnog historiografskoga govora, diskursa, pri ฤemu sam nastojao slijediti ideal kako dobra historiografija istodobno treba biti i knjiลพevno djelo. Duhovni napor, gubitak nekih vjeลกtina i memorije osobnog ลพivota, to je posebna priฤa. Ujedno se i financijski devastirate, a nakon svega shvatite kako je tiho nestao vaลก prethodni druลกtveni ลพivot i da osim najuลพe obitelji komunicirate tek s joลก pokojim usamljenim jahaฤem kao ลกto ste i sami.
Ja sam joลก i dobro proลกao. Citirao sam na predstavljanju gospodina Hudelista, koji je 2005. godine krenuo pisati knjigu o sukobu Hrvata i Srba u 20. stoljeฤu, dakle ono o ฤemu govori i ova moja knjiga. Zbog te se knjige razbolio i praktiฤno jedva ลพiv ostao, a knjigu nije dovrลกio. Ja sam se, u nekom ฤudesnom hodoฤaลกฤu, uspio probiti kroz praลกumu.
๐๐ฏ๐ซ๐๐ข๐ญ๐ ๐๐ ๐ฌ๐ฎ ๐ฬ๐๐ญ๐ง๐ข๐๐ข ๐ข ๐ฉ๐๐ซ๐ญ๐ข๐ณ๐๐ง๐ข ๐ข๐ณ๐ฏ๐ซ๐ฌฬ๐ข๐ฅ๐ข ๐ ๐๐ง๐จ๐๐ข๐ ๐ง๐๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ข๐ฆ๐, ๐ ๐จ๐ง๐๐ ๐ฌ๐ฎ ๐ฎ๐ฉ๐ซ๐๐ ๐ฅ๐ข ๐ฌ๐ฏ๐ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฉ๐๐ ๐๐ง๐๐ง๐ ๐จ๐ซ๐ฎ๐ณฬ๐ฃ๐ ๐๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ ๐จ๐ฉ๐ญ๐ฎ๐ณฬ๐ ๐ณ๐ ๐ ๐๐ง๐จ๐๐ข๐?
– Joลก gore od toga. Oklevetali su Hrvate za genocid nad Srbima preventivnom propagandom, s predumiลกljajem, veฤ u lipnju 1941. godine, a onda poฤeli genocid nad Hrvatima. Nakon ลกoka koji je u velikosrpskim redovima usljedio uspostavom NDH 10. travnja 1941. godine, ne i komunista, jer oni tada nisu bili na suprotnoj strani od ustaลกa, usljedilo je konsolidiranje velikosrpskih redova. Veฤ u lipnju 1941. godine velikosrpske snage imaju oblikovanu viziju i platformu daljnjeg djelovanja: stvoriti Veliku Srbiju provedbom opฤeg genocida nad Hrvatima koje prethodno treba snaลพno oklevetati. Tako krajem lipnja 1941. godine nastaju dva kljuฤna dokumenta: “Homogena Srbijaโ Stevana Moljeviฤa, i “Valerijanov memorandumโ SPC. “Homogena Srbijaโ je projekt, ono ลกto treba napraviti, a to je stvoriti Veliku Srbiju i izvrลกiti opฤi genocid nad Hrvatima, dok je “Valerijanov memorandumโ propagandna poluga za izvrลกenje takvog projekta.
“๐๐๐ฅ๐๐ซ๐ข๐ฃ๐๐ง๐จ๐ฏ ๐ฆ๐๐ฆ๐จ๐ซ๐๐ง๐๐ฎ๐ฆโ ๐ฌฬ๐ข๐ซ๐จ๐ฃ ๐ฃ๐๐ฏ๐ง๐จ๐ฌ๐ญ๐ข ๐ฎ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ฌ๐ค๐จ๐ฃ ๐ง๐ข๐ฃ๐ ๐ฉ๐จ๐ณ๐ง๐๐ญ. ๐ฬ๐ญ๐จ ๐ฃ๐ ๐ญ๐จ ๐ณ๐๐ฉ๐ซ๐๐ฏ๐จ ๐ข ๐ณ๐๐ฌฬ๐ญ๐จ ๐ฃ๐ ๐ญ๐จ ๐ฏ๐๐ณฬ๐ง๐จ?
– Srpska pravoslavna Crkva izravno stoji iza besramne klevete Hrvata za genocid nad Srbima, te istodobno provedbe genocida nad Hrvatima veฤ od lipnja 1941. godine. “Valerijanovim memorandumomโ treba mahati, i to pred nosom mnogih ignoranata koji s dozom apartheida i velikim neznanjem gledaju na Hrvate i njihove probleme. Od, primjerice, Carla Bildta i Efraima Zuroffa, do ovih moralnih jadnika i neznalica s domaฤeg hrvatskog terena. A svakako da bi trebalo mahati i pred nosom rimskog biskupa Bergoglia, da ne govorimo o nosu njegove braฤe u vjeri i biskupstvu od Porfirija do Irineja iz Srpske pravoslavne Crkve.
“Valerijanov memorandumโ je sluลพbeni dokument SPC i predan njemaฤkim vojnim vlastima u Beogradu, a potom kao kleveta Hrvata raลกiren po ฤitavom svijetu. Memorandum je veฤ u prvoj verziji od 24. lipnja 1941. godine oklevetao Hrvate za ubijanje viลกe od 100.000 Srba. Druga verzija, plasirana najkasnije 8. kolovoza, kleveฤe Hrvate za ubijanje ฤak 180.000, a do rujna se veฤ izlazilo s brojem od 300.000 pobijenih Srba u NDH, ลกto je kasnije joลก uveฤavano. Takve straลกne klevete koje nemaju gotovo nikakve veze sa stvarnoลกฤu, ni 1 %, u knjizi to dokazujem, odaslane su izvan zemlje i snaลพnom propagandom velikosrpske mreลพe ลกirene po ฤitavom svijetu. Takva sramotna laลพ ostala je nad Hrvatima do dana danaลกnjega.
O kakvoj se propagandi i laลพima radi moลพe se vidjeti iz tvrdnji da su veฤ u ljetu 1941. godine, primjerice, svi Srbi u kotarevima Imotski, Gospiฤ, Glina, Grahovo, Korenica, Graฤac, i nizu drugih, pobijeni i istrijebljeni. Rijeฤ je o potpunim izmiลกljotinama ลกto se lako moลพe vidjeti i iz popisa stanovniลกtva 1948. godine. Primjer nastranosti i dijaboliฤnosti takve propagande sluฤaj je kotara Lapac, pri ฤemu SPC kleveฤe Hrvate da su istrijebili Srbe, dok je istina izravno suprotna, Srbi su gotovo potpuno istrijebili Hrvate.
Izravna posljedica “Valerijanova memorandumaโ bio je pad vlade generala Simoviฤa u Londonu i crnorukaลกko preuzimanje izbjegliฤke vlade te dovoฤenje Draลพe Mihailoviฤa za ministra vojske, jednog od najveฤih europskih zloฤinaca. U danima kada SPC plasira prvu verziju “Valerijanova memorandumaโ, 23. lipnja 1941. poฤinje srpska pobuna u NDH. U istoฤnoj Hercegovini masovno stradavaju neduลพni Hrvati, a na “srpski Vidovdanโ, 28. lipnja 1941. Srbi ฤine i prvi genocidni zloฤin uopฤe na prostoru NDH. Pod vodstvom pravoslavnog popa Radojice Periลกiฤa vrลกe pokolj svega zateฤenog stanovniลกtva u Avtovcu, ukljuฤivo ลพene i djecu, te uniลกtavaju ฤitavo neselje. Tako su Srbi poฤeli genocid nad Hrvatima uz istodobnu klevetu Hrvata za genocid nad Srbima. Sada ta propaganda izgleda sasvim prozirna, no nije bilo lako doฤi do ovakve rekonstrukcije i saznanja.
๐ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฃ๐๐ค๐ญ๐ฎ “๐๐จ๐ฆ๐จ๐ ๐๐ง๐ ๐๐ซ๐๐ข๐ฃ๐” ๐๐๐๐. ๐ง๐ ๐ ๐จ๐ฏ๐จ๐ซ๐ข ๐ฌ๐ ๐ฎ ๐ฌฬ๐ค๐จ๐ฅ๐ฌ๐ค๐ข๐ฆ ๐ฎ๐๐ณฬ๐๐๐ง๐ข๐๐ข๐ฆ๐, ๐ ๐ง๐ ๐ฉ๐๐ฆ๐ญ๐ข๐ฆ ๐ง๐ข ๐๐ ๐ฃ๐ ๐ข๐ค๐๐ ๐ฌ๐ฉ๐จ๐ฆ๐๐ง๐ฎ๐ญ ๐ฎ ๐ฏ๐ซ๐ข๐ฃ๐๐ฆ๐ ๐จ๐๐ซ๐๐ณ๐จ๐ฏ๐๐ง๐ฃ๐ ๐ฎ ๐๐ข๐ฏ๐ฌฬ๐จ๐ฃ ๐๐ซ๐ณฬ๐๐ฏ๐ข. ๐ ๐ฏ๐ข๐๐ข๐ฆ ๐๐ ๐ฃ๐ ๐ซ๐ข๐ฃ๐๐ฬ ๐จ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฃ๐๐ค๐ญ๐ฎ ๐๐๐ฅ๐ข๐ค๐ ๐๐ซ๐๐ข๐ฃ๐ ๐ข ๐ ๐ซ๐๐ง๐ข๐๐๐ฆ๐ ๐ค๐จ๐ฃ๐ ๐ฌ๐ฎ ๐๐ซ๐๐ข ๐ฉ๐จ๐ค๐ฎ๐ฌฬ๐๐ฏ๐๐ฅ๐ข ๐จ๐ฌ๐ญ๐ฏ๐๐ซ๐ข๐ญ๐ข ๐ข ๐๐๐๐. ๐ง๐๐ฉ๐๐๐จ๐ฆ ๐ง๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ฌ๐ค๐ฎ…
– Upravo tako. Taj je projekt dugo vremena bio potpuno preลกuฤen, dok je hrvatska strana istodobno bila stigmatizirana i progonjena i za relativno sasvim bezazlena oฤitovanja. Hrvatska strana nikada nije izradila jedan takav dokument genocidnog i osvajaฤkog karaktera kao ลกto je “Homogena Srbijaโ. Najviลกi velikosrpski interes bio je i jest da projekt “Homogena Srbijaโ ostane u sjeni. I to je jedan od razloga zbog kojih su Hrvati goloruki uลกli pod novu velikosrpsku agresiju i ponovno pretrpjeli seriju genocidnih zloฤina od 1990. do 1995
๐๐ซ๐๐ฅ๐ข๐ฌ๐ญ๐๐ฏ๐๐ฃ๐ฎ๐ฬ๐ข ๐ค๐ง๐ฃ๐ข๐ ๐ฎ ๐ค๐จ๐ฃ๐ ๐ฃ๐ ๐๐จ๐ข๐ฌ๐ญ๐ ๐จ๐ฉ๐ฌ๐๐ณฬ๐ง๐, ๐๐ ๐ฌ๐ ๐ณ๐๐ค๐ฅ๐ฃ๐ฎ๐ฬ๐ข๐ญ๐ข ๐ค๐๐ค๐จ ๐ฃ๐ ๐๐ซ๐๐ข๐ฆ๐ ๐จ๐๐ง๐จ๐ฏ๐ ๐๐ฎ๐ ๐จ๐ฌ๐ฅ๐๐ฏ๐ข๐ฃ๐ ๐๐๐๐. ๐๐ข๐ฅ๐ ๐ง๐ฎ๐ณฬ๐ง๐ ๐ค๐๐ค๐จ ๐๐ข ๐ณ๐๐ญ๐๐ฌฬ๐ค๐๐ฅ๐ข ๐๐จ๐ญ๐๐๐๐ฌฬ๐ง๐ฃ๐ ๐ณ๐ฅ๐จ๐ฬ๐ข๐ง๐ ๐ข ๐๐จ๐ค๐ซ๐๐ฃ๐ฬ๐ข๐ฅ๐ข ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ ๐ค๐จ๐ฃ๐ข ๐ฌ๐ฎ, ๐ฉ๐จ ๐ง๐ฃ๐ข๐ก๐จ๐ฏ๐จ๐ฃ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฉ๐๐ ๐๐ง๐๐ข, ๐ข๐จ๐ง๐๐ค๐จ, ๐ ๐๐ง๐จ๐๐ข๐๐ง๐ข? ๐๐๐ฌ๐๐ฆ ๐ฅ๐ข ๐๐จ๐๐ซ๐จ ๐ณ๐๐ฉ๐๐ณ๐ข๐ฅ๐ ๐ญ๐๐ฃ ๐๐๐ญ๐๐ฅ๐ฃ?
– Svaka Jugoslavija je zamrznuti konflikt i perspektivno neodrลพiv projekt. Ona, dakle, moลพe posluลพiti Hrvatima za okupljanje svoga etniฤkoga i povijesnog prostora, moลพe Srbima za pokuลกaj stvaranja Velike Srbije, a moลพe i nekim bosanskim Muslimanima za inauguriranje nacije i osvajanje prostora nepoznate veliฤine na ลกtetu najprije starosjedilaca Hrvata, a onda i Srba i Crnogoraca. Malobrojni jugoslavenski nacionalisti ne mogu se prepoznati kao povijesni subjekt, prije kao sredstvo. Obje Jugoslavije nastale su nakon ratova. Meฤunarodne sile probleme ovoga prostora ne mogu razrijeลกtiti, a ni jedna nema potpunu prevagu, pa postupaju linijom odgode i prikrivanja problema.
Kao domaฤica koja nakon veฤernjeg druลพenja pospremi stol i vidljive plohe, a brdo neฤistog nabaca u sudoper za sutra. Ili sluลพbenik koji na radnom stolu prikuplja predmete koje ne moลพe tek tako rijeลกiti, pa ih stavlja na hrpu dok ih ne strpa u neku ladicu i pobjegne od njih do daljnjega. Eto to su Jugoslavije. Nekakvo napuhavanje da bi masonska organizacija iz nekih svojih razloga “viลกega redaโ htjela baลก Jugoslaviju, to se u mojim uvidima nije potvrdilo. Drugi je problem ลกto je velikosrpska mreลพa aktivna u angaลพiranju masonske organizacije po nekim protuhrvatskim principima, o ฤemu ja u knjizi poneลกto govorim. Na toj osnovi vidim i sada neke pokuลกaje, no po svim pokazateljima ta Srbija neฤe uspjeti, a ne vidim po ฤemu bi masonska organizacija u takvim pokuลกajima mogla profitirati.
Stevan Moljeviฤ i njegovi ฤetnici, kao najsnaลพnija struja srpske politike, Jugoslaviju su prihvaฤali tek kao prijelazni oblik Velike Srbije. Nakon izvrลกenja planiranoga genocida “po uskrsu Jugoslavijeโ, svi preostali Hrvati bili bi smjeลกteni u smanjenu Hrvatsku nad kojom bi bila uspostavljena srpska hegemonija. To bi bio veliki koncentracijski logor potpunog uniลกtenja Hrvata. Socijalistiฤka Republika Hrvatska nije bila takva Moljeviฤeva Hrvatska, ali je imala neke njezine elemente.
๐๐จ๐ฃ๐ข๐ญ๐ ๐ฅ๐ข ๐ฌ๐ ๐๐ ๐ฬ๐ ๐ฏ๐๐ฌ ๐จ๐ฉ๐ญ๐ฎ๐ณฬ๐ข๐ญ๐ข ๐ณ๐ ๐ซ๐๐ฏ๐ข๐ณ๐ข๐ฃ๐ฎ ๐ฉ๐จ๐ฏ๐ข๐ฃ๐๐ฌ๐ญ๐ข ๐ข ๐ฃ๐จ๐ฌฬ ๐ ๐จ๐ซ๐ โ ๐ณ๐ ๐ซ๐๐ก๐๐๐ข๐ฅ๐ข๐ญ๐๐๐ข๐ฃ๐ฎ ๐ฎ๐ฌ๐ญ๐๐ฌฬ๐ค๐จ๐ ๐ฉ๐จ๐ค๐ซ๐๐ญ๐ ๐ข ๐๐๐?
– Tko ฤe me optuลพiti, a da bih ga se ja bojao? Optuลพivali su me joลก u Jugoslaviji kao studenta povijesti. Nisu mi dali da uฤem u hram boลพice Klio, ali me ipak nisu zaustavili. No ovdje mogu reฤi da postoji jedan drugi rizik. Kada sam poฤeo raditi ovo djelo, krio sam ลกto radim i pazio koje stranice otvaram na internetu. Nadamnom je vrลกen progon kao da je ovo Velika Srbija o ฤemu ovdje nema prostora podrobnije govoriti. Oko hrama velikosrpskog zloฤina i laลพi izgraฤeni su ฤitavi sustavi straลกila i zapreka, tabua i falsifikata, pa i represije, koji tjeraju ili zavode nepoลพeljne. Ja sam poruลกio te lubanje i kosti, proลกao pokraj straลพa i sruลกio im stupove hrama. Knjiga je tu i sada viลกe niลกta nije isto.
Tko ฤe mene optuลพiti za revizionizam i rehabilitaciju ustaลกa i NDH? ฤetnici koji su rehabilitirali jednog od najveฤih europskih zloฤinaca Draลพu Mihailoviฤa i kojem diลพu spomenike. Oni koji daju nazive ulica po Stevanu Moljeviฤu, jednom od najmonstruoznijih zloฤinaca Europe. Ili oni koji to ne vide, a mene bi vidjeli? A gdje su tek povijesne ฤinjenice.
Primjerice, u srednjoj Dalmaciji niti jedno srpsko selo nije uniลกteno. Kakve su to onda “straลกneโ ustaลกe? U Imotskoj krajini prije rata i poslije rata postojala su i postoje sela u kojima ima pravoslavaca izjaลกnjenih kao Srbi, Glavina Donja, Nebriลพevac ili Crnogorci. Tko je tu pretrpio genocid? Pravoslavaca, izjaลกnjenih kao Srbi, bilo je i u zaseocima na Tijarici, kod Arลพana, u Svibu, pa tko je tu pretrpio genocid? Ili u zaseocima u Dicmu, Luฤanima, Biteliฤu? Ili u zaseocima Kaลกtelanske zagore, Broฤancu, Ublima, Radoลกiฤu, nekolicini kuฤa u Brลกtanovu? Tko je tu pretrpio genocid? Kakav je to genocid ako ni jedan zaseok u kojem su ลพivjeli Srbi nije, ne samo istrijebljen, nego ni pretrpio i jedan masovni zloฤin. A ลกto je najzanimljivije, kad veฤ govorimo o tim “straลกnimโ ustaลกama i toj “straลกnojโ NDH, na istom tom prostoru srednje Dalmacije, srpski zloฤinci su pobili tisuฤe i tisuฤe potpuno neduลพnih hrvatskih civila, ukljuฤivo i nebrojene ลพene i djecu, od Mosora i Kameลกnice do Biokova, od Krke do Neretve.
๐๐๐ญ๐ค๐จ ๐ฬ๐ ๐ซ๐๐ฬ๐ข ๐๐ ๐๐ซ๐๐ง๐ข๐ญ๐ ๐๐๐?
– NDH je bila brod koji je puลกtao na sve strane. U NDH su Srbi provodili genocid nad Hrvatima i tko ลพeli viลกe o tome znati neka uzme moju knjigu u ruke. U tom smislu je i postojeฤa paradigma o “straลกnimโ ustaลกama na neki naฤin tvorevina velikosrpske propagande. Prava je, meฤutim, istina da ustaลกe do ljeta 1941. i srpske pobune nisu ฤinili nikakve posebne zloฤine prema Srbima, to svatko moลพe provjeriti u mojoj knjizi, te da su funkcionirali kao neka vrsta narodne samoobrane od velikosrpskoga genocida. Ne bi se, dakle, smjelo i dalje nasjedati na srpsku propagandu, niti bi trebalo s prljavom vodom nekih ustaลกa izbacivati i hrvatsko dijete. Tu moramo izoลกtriti pogled. Takoฤer, postoji nekoliko konceptualnih rjeลกenja koje je afirmirala NDH i koja nisu nadomjeลกtena naroฤito uspjeลกnijima. Primjerice, hrvatska nacija kao zajednica ravnopravnih katolika, muslimana i pravoslavaca. Takoฤer i pristup obrani hrvatske granice na Drini. I jedno i drugo je i danas aktualno i pripada korpusu moderne europske politiฤke podloge, naravno uz specifiฤan pristup u odnosu na Drinu.
๐๐๐ค๐จ ๐ฌ๐ ๐ฎ ๐ฌ๐ฏ๐ ๐ญ๐จ ๐ฎ๐ค๐ฅ๐๐ฉ๐๐ฃ๐ฎ ๐ฌ๐ซ๐ฉ๐ฌ๐ค๐ ๐ญ๐๐ณ๐ ๐จ ๐ฎ๐ฌ๐ญ๐๐ง๐๐ข๐ฆ๐ ๐ข ๐๐ง๐ญ๐ข๐๐๐ฌฬ๐ข๐ณ๐ฆ๐ฎ?
– Pitanje srpskih pobuna, “ustanakaโ, kljuฤno je u NDH 1941. godine, a nedovoljno je poznato ili krivotvoreno. Zbog boljeg razumijevanja ลกire prikazujem uspostavu Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji 1939. godine. Ona je nastala mirnim putem uz suglasnost i kljuฤnih ฤimbenika meฤunarodne scene.
Nisu je uspostavili ni faลกisti ni nacisti i nisu je vodili ni Paveliฤ ni ustaลกe. Pa ipak je i na takvu demokratsku Hrvatsku organiziran pokret “Srbi na okupโ, koji se pretvorio u pravu prijetnju oruลพane pobune. Vojska je veฤ do 1941. godine iziลกla na ekstremne srpske pozicije, to je uฤinila i SPC, to je ฤinio i Srpski kulturni klub, a Srbi su snaลพno razvijali i dvije paravojne organizacije civila, ฤetniลกtvo i sokolaลกtvo, koje su bile ekstremno indoktrinirane, naoruลพavane i vojno obuฤavane. Sve to ukazuje da bi do oruลพanog okrลกaja Hrvata i Srba doลกlo i u Kraljevini Jugoslaviji i da se nije dogodio napad sila Osovine. Veฤ je i Maฤek imao silnih problema s otvorenim ฤetniลกtvom, tako da je u cilju obrane Banovine poฤeo i represivne mjere. Po raspadu Jugoslavije. Hrvati su nastavili osnovno konstituiranje drลพave, sada NDH, a Srbi su nastavili pobunjeniฤko gibanje i prenijeli ga s Banovine na NDH. Veฤ u svibnju oni pokuลกavaju pokrenuti “Jurjevdanskuโ pobunu (“ฤurฤevdanskuโ), no ona ne dobiva ลกire razmjere. Od kraja lipnja 1941. godine krenuli su u ลกiru “Vidovdanskuโ pobunu, posebno u istoฤnoj Hercegovini. Krajem srpnja nastavljaju s “Ilindanskomโ pobunom i ลกirenjem oruลพane agresije pri ฤemu ฤine daljnje masovne zloฤine genocidnih razmjera nad Hrvatima. Srbi “ustanke” nisu dizali spontano, zbog nekakvih ustaลกkih zloฤina, niti to ima ikakve veze s antifaลกizmom, veฤ planirano i organizirano, sa svojom ideologijom, ikonografijom i ciljevima, noลกeni protuhrvatskom mrลพnjom i strastima. To se s fascinantnom sliฤnoลกฤu ponavlja i 1990., odnosno 1991. godine.
U tom smislu, ลพrtve krivotvorine su i hrvatski partizani. Iz graฤe se vidi da nisu hrvatski partizani noฤ u kojoj su sve krave crne. Poraz sila Osovine bio je neminovan i mnogi hrvatski ljudi su mogli vidjeti prijeteฤu opasnost opฤeg velikosrpskog genocida nad Hrvatima. Valjalo je zadrลพati oruลพje u rukama. Zbog toga treba izoลกtriti pogled u odnosu na partizane Srbe i u pitanju provedbe “poratnog pokolja Hrvataโ, kako ja nazivam partizansku fazu genocida nad Hrvatima od listopada 1944. do lipnja 1945. godine. Prije toga provedena je ฤetniฤka faza genocida. Istodobni zloฤini komunistiฤke revolucije zasebno su dogaฤanje s vlastitom genezom.
๐๐ซ๐จ๐ค๐๐ณ๐๐ฅ๐ข ๐ฌ๐ญ๐ ๐ข ๐ง๐๐ค๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ ๐ค๐จ๐ฃ๐ข ๐ฌ๐ฎ ๐๐ซ๐๐ข๐ฆ๐ ๐ฉ๐จ๐ฌ๐ฅ๐ฎ๐ณฬ๐ข๐ฅ๐ข ๐ณ๐ ๐ฉ๐ซ๐จ๐ฏ๐๐๐๐ฎ ๐ฉ๐๐ค๐ฅ๐๐ง๐จ๐ ๐ฉ๐ฅ๐๐ง๐ ๐ฅ๐ข๐ค๐ฏ๐ข๐๐๐๐ข๐ฃ๐ ๐๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ ๐ข ๐ข๐ณ๐ฅ๐๐ฌ๐ค๐ ๐ง๐ ๐ฆ๐จ๐ซ๐.
– Dosta prostora dao sam obradi Jure (ฤure) Viloviฤa i osvjetlio ga u nepoznatom svijetlu prave sitne duลกe i, bez pretjerivanja, moralnog jadnika gotovo u svakom pogledu. Za razumijevanje “modusa operandiโ velikosrpskog uniลกtavanja Hrvata historiografski je vrlo znaฤajan, a vidio sam da nije dovoljno duboko osvjetljen, te da je neprecizno i lociran kao orjunaลก, Jugoslaven. No ja sam pokazao da je on prezirao jugointegraliste i da je bio posrbica, ฤetniฤki zloฤinac koji je pozivao na potpuni nestanak hrvatskog naroda prijelazom na srpstvo. Karijeru je okrunio radom u vrhu propagadne ฤetniฤkog pokreta Draลพe Mihailoviฤa, odmah uz Stevana Moljeviฤa. ฤetnicima je propagandno marljivo sluลพio i posebno im bio vrijedan kao “Hrvatโ. ลฝivot je konaฤno zavrลกio plaฤuฤi nad samim sobom. Ukazujem na fascinantnu sliฤnost takvog Viloviฤa s kasnijom pojavom nekolicine novinara-pisaca podrijetlom Hrvata, ฤak i u danaลกnjoj Republici Hrvatskoj, pa se zakljuฤci nameฤu sami od sebe.
๐๐ ๐ฉ๐ซ๐๐๐ฌ๐ญ๐๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐๐ง๐ฃ๐ฎ ๐ค๐ง๐ฃ๐ข๐ ๐ ๐ฎ ๐๐ฉ๐ฅ๐ข๐ญ๐ฎ ๐ซ๐๐ค๐ฅ๐ข ๐ฌ๐ญ๐ ๐ค๐๐ค๐จ ๐ฌ๐ฎ ๐ฌ๐ฅ๐ฎ๐ณฬ๐๐๐ง๐ข ๐๐ซ๐ก๐ข๐ฏ๐ข ๐ฉ๐ซ๐๐ฉ๐ฎ๐ง๐ข ๐๐๐ฅ๐ฌ๐ข๐๐ข๐ค๐๐ญ๐ ๐ค๐จ๐ฃ๐ข ๐ฌ๐ฎ ๐ฉ๐จ๐ฌ๐ญ๐๐ฏ๐ฅ๐ฃ๐๐ง๐ข ๐๐ ๐ก๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ฌ๐ค๐ ๐ฉ๐จ๐ฏ๐ฃ๐๐ฌ๐ง๐ข๐ฬ๐๐ซ๐ ๐จ๐๐ฏ๐๐๐ฎ ๐ง๐ ๐ค๐ซ๐ข๐ฏ๐ข ๐ญ๐ซ๐๐ ๐ข ๐๐ ๐ข๐ฌ๐ญ๐ข๐ง๐ ๐จ๐ฌ๐ญ๐๐ง๐ ๐ง๐๐๐จ๐ฌ๐๐ ๐ง๐ฎ๐ญ๐?
– Kada vas zanatu i etici povjesniฤara uฤe Mate Suiฤ, Petar Selem, Ljubo Boban, Nada Klaiฤ ili Mirjana Gross, da joลก neke druge iznimne osobe ovdje ne spominjem, onda je za vas kritiฤko miลกljenje preduvjet i osnova na kojoj moลพete pokuลกati pisati povijest “onako kako je to zaista biloโ. Pri tome je odnos povjesniฤara prema izvoru temeljni moment historiografske kreacije. Svaki izvor mora se svestrano vrednovati, provesti kritiku izvora. Dokumenti u arhivima mogu biti krivotvorine nastale u suvremenosti dogaฤaja ili naknadno pa “uvaljeneโ meฤu drugu arhivsku graฤu. Mogu biti potpune ili djelomiฤne krivotvorine. I tako dalje. U knjizi ukazujem na veฤi broj krivotvorina, no za to valja uzeti knjigu u ruke. Jako vidljivi dio danaลกnje hrvatske historigrafije, posebno mislim na neke katedre suvremene povijesti ฤiji se ฤelni ljudi istiฤu svojim najฤeลกฤe protuhrvatskim politikantskim komentiranjem svakodnevnice, daleko je na niลพim granama od srpske, a naลพalost i daleko je na niลพim granama u odnosu na onu koja se razvila u komunistiฤkoj Hrvatskoj.
Za Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kakvom sam ja studirao ฤak i u vremenu komunizma, bila bi sramota da predavaju pojedinci koji danas predavaju i deformiraju nove generacije hrvatskih povjesniฤara. U svakom sluฤaju, htio sam poruฤiti i neลกto drugo: moramo pisati hrvatsku povijest ฤak i u sluฤaju da nam je uskraฤena neka prvorazredna arhivska graฤa. Ako nam Srbi ne daju naลกe arhive koji se sada nalaze u Beogradu, ลกto ฤemo sjesti i kukati? Povjesniฤar mora pronaฤi naฤin i davati odgovore na kljuฤna pitanja svoje generacije.
Autor: Snjeลพana ล etka
Izvor: Slobodna Dalmacija,
4. studenog 2018.