Luka Brajnović

hrvatski pjesnik, književnik i novinar, enciklopedist i znanstvenik

Foto: pixabay.com
0

 

Luka Brajnović (Kotor, Boka kotorska, 13. siječnja 1919.Pamplona, Španjolska, 8. veljače 2001.), bio je hrvatski pjesnik, književnik i novinar koji je od nakon Drugoga svjetskog rata do smrti, 2001. godine, živio i radio u Španjolskoj. Rodom Hrvat. Jedan od najvećih Hrvata iz iseljeništva, pjesnik, enciklopedist i znanstvenik.

Životopis

Luka Brajnović rodio se u Kotoru 1919. godine. Pučku školu polazio je i završio u rodnome gradu, a gimnaziju na Badiji, u Dubrovniku i Kotoru.

Studij prava upisao je i studirao na Sveučilištu u Zagrebu, a završio ga poslije u iseljeništvu. U emigraciju je otišao u svibnju 1945. godine.

Prvotno je boravio u Austriji, potom u Italiji te u Španjolskoj gdje je na Sveučilištu u Pamploni studirao i diplomirao na Filozofskom fakultetu i na Fakultetu znanosti informacija.

Od 1960. godine bio je profesorom svjetske književnosti i novinarske deontologije na Navarskom sveučilištu.

Foto: pixabay.com

U čast lika i djela Luke Brajnovića od 1997. godine dodjeljuje se Nagrada Luka Brajnović za komunikaciju a dodjeljuje ju Škola komunikacije Sveučilišta Navarra iz Pamplone u Španjolskoj, “profesionalcima koji su u svom radu na području komunikacije branili dostojanstvo ljudske osobe i temeljne vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti.”

Književno stvaralaštvo

Brajnović se zarana počeo baviti pisanjem. Pisao je pjesme, pripovijesti i romane. Još za vrijeme studija bio je glavnim i odgovornim urednikom časopisa “Luči” (1940.-1943.), a od 1941. do 1944. godine bio je urednikom jednog od najraširenijih hrvatskih katoličkih tjednika Hrvatske straže.

U emigraciji je surađivao u brojnim hrvatskim listovima i časopisima (Danica, Hrvatska država, Glas sv. Antuna, Hrvatska revija i inima). 

Foto: pixabay.com

U Madridu je pokrenuo i uređivao do 1955. godine reviju za duhovno-znanstvena pitanja Osoba i duh (zajedno s Hijacintom Eterovićem), te Knjižnicu Osvit, koja je, među ostalima, objavila knjigu pjesama Lucijana Kordića, knjigu eseja Vinka Kriškovića i Sveto Pismo Novoga i Staroga Zavjeta u prijevodu Ivana Ev. Šarića, a u reviziji samog Brajnovića.

Surađivao je i u raznim španjolskim novinama i revijama te je bio piscem brojnih priručnika za španjolske studente.

U hrvatskim glasilima potpisivao se je i pseudonimima: Nehaj Trifunović, Ante Borak, Tugomir Lab, Bić i dr.

Pjesme i članak u Hrvatskoj reviji

Između 1952. i 1980. godine objavio je u Hrvatskoj reviji:

  • Čempresi, sv. 1., str. 29.-32., 1952.
  • Dvije pjesme: Koenigsee; Daksa 1944, sv. 2., str. 139., 1957.
  • Tri pjesme: Djetinjstvo; Mladi val; Dva anđela, sv. 4., str. 549.-551., 1961.
  • Bol na bespuću: Razmišljanja uz divot-knjigu “Katolička crkva i Hrvati izvan domovine”, sv. 4., str. 619.-622., 1980.

Djela

Roman iz bokeljskoga života Suze u nastavcima mu je objavljen u Hrvatskoj straži, te zasebna djela:

  • Tripo Kokoljić, (roman), Zagreb, 1945.
  • Smirene želje, (pjesme), Madrid, 1951.
  • Priče iz djetinjstva, (pripovijesti), Madrid, 1953.
  • Na pragu radosti, (pjesme), Rim, 1958.
  • Tecnologia de la Informacion, (priručnik: tri izdanja), Pamplona 1967., (2. izd. 1974.; 3. izd. 1978.)
  • Deontologia periodistica , (priručnik), Pamplona, 1969. (2. izd. 1978.)
  • U plamenu (roman), Rim 1969., (2. izd. Đakovo 1990.)
  • Retorno (pjesme), Pamplona, 1972.
  • Grandes figuras de la Literatura universal, (eseji), Pamplona, 1973.
  • Literatura de la revolucion bolchevique, (priručnik), Pamplona, 1975.
  • Ellenguaje de las ciencias, (priručnik), Pamplona, 1976.
  • Ambito cientifico de la Informacion, (priručnik), Pamplona, 1979.
  • El poema americano, (pjesme), Pamplona, 1982.
  • Ex ponto, (pjesme), Pamplona 1985.
  • Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije, priredila Matilda Kolić-Stanić, Zagreb, 2016.

Izvor: hr.wikipedia.org

U službi istine

NOVA KNJIGA GLASA KONCILA

Služiti istini. Memoari, članci, ogledi i studije nova je knjiga Luke Brajnovića objavljena u biblioteci Hrvatska katolička baština 20. stoljeća u izdanju Glasa Koncila.

Knjiga, koju je priredila Matilda Kolić-Stanić, prvi put hrvatskoj javnosti donosi presjek bogata književnoga i publicističkoga opusa nepravedno zanemarenoga novinara, književnika i intelektualca Luke Brajnovića (1919. – 2001.), koji je 1945. emigrirao u Španjolsku.

Izabrani tekstovi prikazuju Brajnovićev doprinos hrvatskoj književnosti i hrvatskome novinarstvu uoči i tijekom Drugoga svjetskoga rata, u predstavljanju grada Zagreba i Hrvatske kao visoko uljuđene kulture, u kojoj je intelektualni sloj građanstva sudjelovao u kreiranju modernoga društva, izniknulog na univerzalnim vrjednotama, a u borbi za istinu i čovjekovo dostojanstvo pokazao je otpor svakom totalitarizmu. Zahvaljujući njegovu međunarodnom ugledu koji je stekao svojim perom i kao glasovit sveučilišni predavač, svijet španjolskoga govornoga područja, a napose španjolsko društvo u drugoj polovici 20. stoljeća, otkrivali su pravu sliku hrvatskoga društva i kulture.

Uz izvorne Brajnovićeve tekstove knjiga sadrži uvodni esej o povijesno-političkim okolnostima Brajnovićeva života i djelovanja, Brajnovićev životopis, bibliografiju, literaturu, kazalo pojmova i napomenu. (vp)

Izvor:https://www.glas-koncila.hr/u-sluzbi-istine/

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=FBrmBUyGzE0

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.