OPSTRUKCIJA U KORIST SRBIJE?

 

”Zadnji je trenutak za podnošenje dokumentacije 23. veljače 2019. godine. No, hrvatski građani su prepušteni sami sebi u ostvarivanju svojih prava bez pomoći države. Pojedinci čak misle da ta opstrukcija države ima za cilj da se uopće ne naplate devizna potraživanja hrvatskih građana od Srbije, što bi predstavljalo subverziju!”, upozorava Ivan Lovrinović, no glavni mediji njegov alarmantan iskaz ne prenose, ili marginaliziraju?!

U sjeni (smišljeno izazvane?) velike medijske halabuke i prepucavanja oko lažnih fotografija ministra Tolušića, nevjerojatno tiho ispod radara prolazi jedna puno ozbiljnija i, čini se, vrlo zabrinjavajuća priča o šokantnoj nebrizi Republike Hrvatske za svoje građane kojima upravo otkucava zadnji čas da podignu staru deviznu štednju od srbijanskih banaka!

Saborski zastupnik Ivan Lovrinović upozorio je na press konferenciji u Saboru nedavno na ovaj nevjerovatan skandal, no zapanjujuće je i zabrinjavajuće da su mediji glavne struje u Hrvatskoj jednostavno ignorirali takvu medijsku ‘bombu’, ili ju skrili negdje na margine portala i novina, opremili dosadnim naslovom…, zbog čega nije bilo gotovo nikakvog odjeka u javnosti na ovaj nesumnjivo veliki skandal.

”Hrvatski su građani zbog nemara države, a možda i zbog namjerne opstrukcije, u opasnoj situaciji (zbog vremenske stiske), da ne realiziraju svoju staru deviznu štednju od srbijanskih banaka.”, upozorava Lovrinović, koji je, kako reče, zatrpan u zadnje vrijeme upitima građana koji, zbog nezainteresiranosti institucija RH, ne uspijevaju dobiti iz Srbije svoj novac (istječe im rok do kada to mogu učiniti)!

Naime, Srbija je krajem 2017. konačno donijela odluku o isplati stare devizne štednje građanima iz drugih republike bivše SFRJ koji su u srbijanskim bankama ili u njihovim podružnicama u tim republikama imali devizne depozite.

Nevjerojatno je da su sve bivše republike osim Hrvatske odredile instituciju nadležnu da izdaje potvrde o tome da građanin nije realizirao svoje devizno potraživanje prema srbijanskim bankama. Uz to su jasno utvrdile proceduru ispunjavanja papirologije i time pomogle svojim građanima kompletiranje  potrebne dokumentacije koja se potom šalje u Beograd”, istaknuo je Lovrinović u priopćenju koje je nedavno stranka Promijenimo Hrvatsku poslala medijima.

Mnogi građani mole za pomoć, no institucije ih odbijaju

”Javljaju nam se građani diljem Hrvatske s molbom za pomoć jer se institucije u Hrvatskoj doslovno loptaju njima i prebacuju odgovornost jedna na drugu.

Problem je u tome da je zadnji trenutak za podnošenje dokumentacije 23. veljače 2019. godine. No, građani su prepušteni sami sebi u ostvarivanju svojih prava bez pomoći države. Pojedini građani  čak misle da ta opstrukcija države ima za cilj namjeru da se uopće ne naplate devizna potraživanja hrvatskih građana od Srbije, što bi predstavljalo subverziju. Tek je prije nekoliko dana Ministarstvo financija na intervenciju novinara objavilo šturu informaciju o ovom pitanju i to samo na svojoj stranici.

Da podsjetimo na razvoj događaja: presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu naloženo je svim bankama s područja bivše SFRJ da moraju isplatiti staru deviznu štednju svim štedišama bez obzira iz koje su bivše republike SFRJ. Slovenija je skoro u cijelosti tu obvezu ispunila.

Zbog EU Srbija morala riješiti to pitanje; no zašto RH blokira priču?!

Srbija ju je dugo izbjegavala, ali je u prosincu 2016. izglasala Zakon na temelju kojeg je u 2017. g. uputila poziv svim štedišama koji su imali štednju u bankama sa sjedištem u Srbiji da prijave potraživanja po osnovi devizne štednje. Očito je riječ o tome da je Srbija zbog želje za ulazak u EU morala riješiti i to pitanje.

Njihovo Ministarstvo finansija (Uprava za javni dug)  je tim pozivom obvezala štediše da prilože opsežnu dokumentaciju. Hrvatske štediše su  uz velike napore uspjele prikupiti svu traženu dokumentaciju, osim dvije potvrde koje su propisane i glase: „Originale potvrda nadležnih organa i institucija svih bivših republika SFRJ u kojima je devizni štediša imao prebivalište, o tome da devizni štediša nije ostvario svoje pravo po osnovi devizne štednje, niti da mu je to pravo priznato od strane bivših republika SFRJ – ako je mijenjao prebivalište u više republika.“

Dakle, ključne su dvije potvrde: a) o tome da građanin nije realizirao svoju staru deviznu štednju i b) o prebivalištu ako ga je mijenjao, što je rašireno kod Hrvata iz BiH koji su tijekom ili nakon rata boravili u Hrvatskoj.

Zbog toga ove štediše moraju potrebnu potvrdu (potvrda pod brojem šest) dobiti od nadležnog organa Republike Hrvatske. Problem je u tome što u RH ne postoji nadležni organ ili institucija koji bi izdali takvu potvrdu. Naime, institucije kojima su se štediše obraćale tvrde da nisu za to nadležne poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), FINA, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska banka ( u stečaju) i HNB.

Sve države osim RH odredile institucije koje pomažu građanima

Za razliku od Hrvatske ostale republike bivše Jugoslavije su na vrijeme odredile instituciju nadležne za rješavanje ovoga problema i tako svoje građane zaštitile od nepotrebnih mrcvarenja. Hrvatska vlada je građane prepustila da se sami snalaze i zbog toga strepe hoće li dobiti povrat svoga novca.

Dakle, ključno je pitanje hoće li Vlada RH odrediti nadležni organ ili instituciju koji će štedišama izdati potrebnu potvrdu, budući da produljen rok za dostavljanje prijava istječe 23.2.2019. godine?

Hrvatski građani gube mogućnost povratka štednje!

Ako ne dobiju potrebne potvrde, njihova prijava je nepotpuna te time gube mogućnost za povratak štednje.

Stranka Promijenimo Hrvatsku (PH) zahtijeva od Vlade da hitno odredi instituciju koja će biti nadležna za izdavanje potrebnih potvrda i da se građanima pomogne da što brže realiziraju svoja predugo čekana devizna potraživanja. Ne samo to, potrebno je jasno formulirati obrasce u skladu sa srbijanskim zahtjevima jer svaka, pa i tehnička greška, može dovesti do odbacivanja dokumentacije.

Tko je odgovoran da se ovaj problem gura pod tepih?

Budući da je propust države jasan i velik, za očekivati je da se oformi poseban operativni tim koji će građanima na licu mjesta obaviti provjeru dokumentacije i pružiti pomoć. Ostalo je još samo mjesec dana do isteka roka za podnošenje dokumentacije.

Pored toga očekujemo objašnjenje o tome zašto se ovaj problem gurao pod tepih i tko je za to odgovoran.

Koristimo ovu prigodu da ponovo javno pitamo Vladu RH zašto ništa ne čini glede naplate duga po staroj deviznoj štednji od Ljubljanske banke, koji je s redovnim i zateznim kamatama dostigao skoro dvije milijarde eura! Za to vrijeme Slovenci čine sve kako bi čak u svoj ustav ugradili odluku da se taj dug nikada ne isplati Hrvatskoj”, stoji u priopćenju stranke Promijenimo Hrvatsku, priopćenju kojega su glavni hrvatski mediji ignorirali ili marginarizirali.

A da Lovrinović upozorava s razlogom, potvrđuje i potresna priča o mukama koje zbog nezainteresiranosti hrvatskih institucija prolazi Stefan Martinić iz Zagreba, kojemu tekođer ističe rok, no koji u Hrvatskoj nikako ne može dobiti potvrdu s kojom bi mogao iz Srbije dobiti staru deviznu štednju.

”Stefan Martinić (27)  trenutačno završava magisterij na London School of Economics and Political Science. Da bi otišao tamo, morao je skupiti 35 tisuća eura. Zato je on podignuo jedan kredit, a njegova mama drugi – s hipotekom na stan. Za to možda ne bi bilo potrebe da obitelj nije izgubila svu ušteđevinu propašću Jugobanke i njenih filijala. Ostali su bez 30-ak tisuća švicarskih franaka.

Tračak nade da će ipak doći do novca nestalog u ratnom vihoru pojavio se 2014., kada je presudom Europskog suda za ljudska prava Srbija dobila obavezu vraćanja devizne štednje iz vremena SFRJ građanima Hrvatske i BiH. Za oko 30 tisuća takvih štediša, Srbija je osigurala iznos od 310 milijuna eura, a donesen je i poseban zakon

Temeljem tog zakona Slovenija, Makedonija, Crna Gora i BiH omogućile su izdavanje potvrde štedišama da im novac već nije isplaćen izvan Srbije. U Sloveniji je nadležno tijelo za potvrde Ministarstvo financija, u Makedoniji Centralni depozitar hartija od vrednosti ad Skoplje, u Crnoj Gori Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica, a u BiH Agencija za privatizaciju.

Međutim, ono što se činilo kao formalnost i posljednji korak ka rješavanju problema štednje, odnosno povrata novca koji je oročila njegova majka, pokazalo se nemogućom misijom. Barem u Hrvatskoj. Stefan objašnjava kako je još lani u srpnju poslao upit hrvatskom Ministarstvu financija oko toga tko je nadležan za izdavanje potvrde – budući da je Srbija odredila 23. veljače 2019. kao zadnji rok za prijavu potraživanja, odnosno podnošenje dokumentacije’ piše portal Telegram.

“Imamo sve dokumente, osim jednoga koji treba izdati nadležno tijelo Republike Hrvatske. Nitko nam ne zna reći koje je tijelo nadležno. Moja mama i ja smo hrvatski državljani i od početka rata imamo prebivalište u RH, a ona je i prije rata živjela u Hrvatskoj, izuzev kratkog perioda u Beogradu radi posla. Bankrotom Jugobanke izgubili smo svu ušteđevinu”, pisao je prošloga ljeta Stefan u mailu, u nadi da će mu neki birokrat u Ministarstvu financija odgovoriti. No od toga nije bilo ništa, a vrijeme je prolazilo.

Iz Srbije mu odgovorili, iz Hrvatske nema odgovora!

’Stefana to nije obeshrabrilo pa je kontaktirao i ministarstvo financija Republike Srbije. Za razliku od hrvatskog, srpsko ministarstvo financija, točnije Uprava za javni dug, odgovorila mu je na upit i objasnila da im nitko iz Hrvatske nije javio koje je nadležno tijelo za potvrdu o staroj štednji u Hrvatskoj.

“Ova problematika ne tiče se samo nas, već i velikog broja drugih hrvatskih državljana. Bilo bi šteta da radi jednog dokumenta ne možemo ostvariti svoja prava. I da nas u povratu novca ne koči Republika Srbija, već naša vlastita država, Republika Hrvatska” kaže Stefan za Telegram.hr….

Cijeli tekst novinara Andreja Dimitrijevića o nevjerojanoj blokadi vlastitih građana od strane institucija RH koji žele i mogu (što se Srbije tiče), dobiti svoj novac iz Srbije, ali ne mogu do nužno potrebne potvrde iz Hrvatske, možete pročitati OVDJE.

 

 

Izvor: promise.hr