Iako je podjela povijesti na razdoblja opće uvriježena i uči se na početku osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja iz nastave povijesti, brojni povjesničari će izreći svoje sumnje u podjelu povijesti.
Školski, podjela povijesti izgleda ovako;
Antika: 8. stoljeće prije Krista – 475. godina poslije Krista (pad Zapadnog Rimskog Carstva); Srednji vijek: 475. godine – 1493. godine (otkriće Amerike);
Rani novi vijek: 1493. – 1780.-ih (početci Francuske revolucije);
Novi vijek: 1789. – danas.
Zašto ovakva podjela izaziva rasprave kod povjesničara? Prije svega, teško je odrediti neki prijelomni događaj koji je utjecao na promjenu. Na primjer, otkriće Amerike vjerojatno nije ništa značilo jednom seljaku u dalmatinskom zaleđu. S obzirom da je srednjovjekovni čovjek tijekom cijelog svog života saznao informacija koliko mi danas saznamo u jednome danu, vjerojatno ni do svoje smrti nije znao da je Amerika otkrivena. Osim toga, za kraj srednjega vijeka može se uzeti primjerice i 1453. godina, odnosno pad Carigrada. Carigrad, odnosno Bizantsko Carstvo, obilježilo je srednji vijek kao nastavljač antičkog Rimskog Carstva, a također bismo mogli reći da je njegov pad uveo velike promjene u tadašnjem političkom, geografskom, ali i demografskom položaju i slici Europe. Isto tako, potrebno je uzeti u obzir da se određeni procesi nisu odvijali u isto vrijeme u cijelome svijetu. Primjerice Francuska revolucija 1789. godine, koja je pokrenula stvaranje niza nacionalnih država i rušenje apsolutističkih monarhija, svoj odjek u ostatku Europe postigla je tek 1840.-ih godina.
Zbog toga brojni povjesničari govore da nije moguće istu periodizaciju koristiti za sva područja svijeta. Na primjer, razdoblje srednjega vijeka u Hrvatskoj mnogi će periodizirati kao razdoblje od dolaska Hrvata pa sve do 1526. godine, odnosno Mohačke bitke. Zašto toliko kasno? Rani hrvatski srednji vijek obilježen je Hrvatskim Kraljevstvom, 1102. godine nastupa Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo koje se raspada provalom Osmanlija te odlučujućom bitkom na Mohačkom polju 1526. godine. Tada je posljednji vladar Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva poginuo (doduše ne u bitki nego u pokušaju bijega), a na tron stupa dinastija Habsburg, koja će na prijestolju ostati sve do 1918. godine. Vidimo dakle da se periodizacija može odviti i promatrajući nekakve promjene na vlasti, te značajne političke promjene mogu označiti kraj jednog i početak drugog razdoblja.
I na kraju pitanje, kada je trajao srednji vijek? Ustaljena je periodizacija sa početka teksta, dakle od 475.-1493. godine, a za hrvatski srednji vijek od dolaska Hrvata do 1526. godine.
Ukoliko želite više saznati o ovoj zaista diskutabilnoj temi, preporučamo vam da pročitate knjigu francuskog povjesničara Jacquesa Le Goffa – Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?
Također, potičemo vas da u komentarima iznesete svoje mišljenje o ovoj temi. Mislite li da je, uzme li se u obzir da se povijesni procesi nisu odvijali u isto vrijeme u cijelome svijetu, periodizacija na razdoblja kakvu danas znamo dobra ili ju pak treba promijeniti?
Tajne hrvatskog srednjovjekovlja, facebook status