Bojna ZRINSKI
Na današnji dan ustrojena je postrojba za specijalna djelovanja Bojna Zrinski, postrojba kojoj se predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio na postrojavanju u prosincu 1991. riječima
BILI SU OBUČENI ZA NAJTEŽE ZADAĆE: ‘Tko nije spreman poginuti, neka napusti dvoranu’
Na današnji dan ustrojena je postrojba za specijalna djelovanja Bojna Zrinski, postrojba kojoj se predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio na postrojavanju u prosincu 1991. riječima:
“Junaci, prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njen prvi odred. Za vaša junačka djela zna se samo dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest….”
Tko je bila ta postrojba za specijalne namjene u najkraćim crtama za naš portal analizirao je povjesničar Tomislav Šulj (Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata) riječima:
“Dana 18. svibnja 1991. utemeljena je postrojba za specijalne namjene Bojna “Zrinski”. Njezin prvi zapovjednik bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović, obojica dočasnici elitnih postrojbi francuske Legije stranaca. Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata, kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog. Postrojba je smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Kandidati za bojnu Zrinski birani su prema najstrožim kriterijima; morali su biti mlađi od 25 godina, odličnoga zdravlja, neoženjeni te psihofizički spremni podnijeti i najveće napore”, dijeli s nama mladi, perspektivni povjesničar Tomislav Šulj.
O tome koliko je tada bilo opasno postati pripadnikom ove slavne bojne, svjedoči rečenica koju je tada izgovorio pukovnik Roso:
„One koji nisu spremni poginuti za Hrvatsku umoljavam da napuste dvoranu“.
Bojna Zrinski samo na najtežim bojišnicama
Za Bojnu “Zrinski”, Tomislav Šulj kaže da je ustrojena s namjenom samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, te za izvođenja diverzantskih akcija u dubini neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.
“Bojna “Zrinski” izvršavala je zadaće na najtežim bojišnicama: u zadarskom zaleđu, Vukovaru, Hrvatskoj Kostajnici, Gospiću, potom u Metkoviću, Kupresu, dubrovačkom zaleđu, a ratni put završen je oslobodilačkom operacijom Maslenica.
Nakon toga ta je bojna Bojna “Zrinski” postala okosnica novoustrojene najelitnije postrojbe Hrvatske vojske: 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Zdrug je imao vrlo važnu oslobodilačku ulogu u operacijama: Cincar, Zima ’94, Bljesak, Skok 2, Ljeto ’95, Oluja, Maestral i Južni potez. Za slobodu Hrvatske život je položilo dvadeset šest pripadnika Bojne “Zrinski”.