Kava je napitak koji je mnogima omiljen ujutro. Ukusan napitak je zanimljiv po svojoj boji, mirisu i načinu pripreme, ali sigurno postoje mnoge zanimljivosti o kavi za koje možda niste ni znali. Saznajte po čemu je toliko zanimljiva.
Prema predaji, kavu su otkrili pastiri u Etiopiji oko 800. godine. Legenda kaže da su primijetili kako koze koje čuvaju nakon što pojedu kavu počnu „plesati”. Lokalni je monah nakon toga pripremio napitak od bobica kave i shvatio da ga je upravo on održao budnim preko noći. Može se reći da je to bila prva šalica kave.
Kroz povijest su kavu pokušali zabraniti čak pet puta. Prvi put u Meki 1511. godine jer je stimulirala radikalno razmišljanje. Zatim u 16. stoljeću u Italiji jer je „sotonska”. Konačno je papa Klement VIII. toliko zavolio kavu da je ukinuo zabranu i blagoslovio je. Zatim je Murad IV. propisao zabranu kave, i kazne za one koje se uhvati da je konzumiraju. Kazna je bila sljedeća: mlaćenje osobe i bacanje u more. Nakon toga je Švedska otišla toliko daleko 1746. godine da je zabranila ne samo kavu, već i šalice ili bilo koji predmet povezan s kavom. I napokon, 1777. godine je Fridrih iz Prusije proglasio pivo superiornijim od kave jer je mislio da je ona kriva što ljudi piju manje piva.
Miris kave može vas probuditi. Grupa znanstvenika provela je istraživanje i navodno čisto udisanje arome kave djeluje na mozak tako da ga razbudi. A kada popijete šalicu kave, kofeinu treba točno deset minuta da prokola vašim žilama.
U svijetu se godišnje potroši oko 4,8 kg kave po stanovniku. Prosjek u Europskoj uniji je 5,8 kg, a u Hrvatskoj, prema procjenama, 5,1 kg kave po stanovniku. Najveći potrošači kave, oni koji popiju koju šalicu više, su narodi nordijskih zemalja, gdje 94 % stanovništva konzumira kavu. Finska je prva zemlja u svijetu na listi prosječne potrošnje kave po glavi stanovnika koja iznosi 12 kg. Ovako visoku potrošnju kave u najsjevernijim zemljama, mnogi opravdavaju kao vezu s hladnom klimom i zabranom točenja alkohola u nekim zemljama pa se kava konzumira kao najdostupnije piće.
Smrtonosna doza kofeina je oko 100 šalica kave, ovisno o vašoj težini. Konzumiranje kave ima brojne pozitivne učinke na organizam, međutim, sve je dobro dok je u umjerenim dozama. Kofein u većoj količini vas može doslovno ubiti, ali nitko zapravo još nije potvrdio sasvim točnu smrtonosnu količinu kofeina. Ona ovisi o više faktora. Prvo, svatko drugačije reagira na kofein, dakle smrtonosna doza ovisi o tome koliko je pojedina osoba tolerantna prema kofeinu.
Iako je nemoguće saznati točnu dozu kofeina koja donosi smrt, zna se koja je najveća količina koju je netko unio u organizam, a to je čak 100 grama kofeina. Uspijete li popiti između 50 i 100 šalica jednu za drugom, to bi moglo imati kritične posljedice.
Među sastojcima kave nalaze se i vitamini. Osim što je kava bogat izvor kofeina, ona sadrži barem 300 drugih aktivnih sastojka. Mnogi su blagotvorni antioksidansi, a jedan je vitamin niacin. Niacin nastaje tijekom postupka prženja zrna i šalica kave sadrži oko 1 mg vitamina. No, kako biste zadovoljili dnevnu potrebu odrasle osobe za niacinom iz ovog izvora, morali biste popiti oko 15 šalica. Svaka druga hranjiva vrijednost napitka dolazi iz dodanoga mlijeka i šećera.
Šalica kave ne pomaže nakon alkohola. Ispijanje kave nakon konzumacije alkohola neće vam pomoći u otrježnjenju. Ispijanje šalice kave je možda najgora stvar koju možete napraviti ukoliko se želite otrijezniti nakon konzumiranja veće količine alkohola. Kofein ne utječe na razinu alkohola u krvi, on smanjuje sedativni efekt etanola i čini nas budnijima, ali ne popravlja utjecaj alkohola na percepciju te opću procjenu onoga za što smo sposobni.
Kava može zamijeniti fosilna goriva. Znanstvenici tvrde da su zrna kave zapaljiva i da bi se jednoga dana kava mogla koristiti kao zamjena za fosilna goriva. Britanski znanstvenici su 2011. godine čak stvorili vozilo kojeg pokreće kava. I upravo to vozilo drži rekord za najbrže vozilo pogonjeno biološkim gorivom. Vozilo je nazvano „Car-puccino“, postiže brzinu od 96 km/h, a s kilogramom kave, neovisno o brendu, može prevaliti pet kilometara.
Postoji i poštanska marka koja miriše na kavu. U prosincu 2001. godine, Brazil je proizveo mirisnu poštansku markicu kako bi promovirao svoju kavu. Miris poštanske markice traje čak tri do pet godina. Danas je Brazil najveći svjetski proizvođač kave, dakle sa sigurnošću možemo reći da proizvodnja markice s mirisima ukusne crne kave se dakako isplatila.
Možda nikada ne bismo pomislili na to, ali kava je zapravo voće. Zrno kave je sjeme biljke kave. To je crvena bobica koja raste na drveću, a to drvo se često naziva kavina trešnja. Plod grma kave sliči trešnji jer rumeni kako zrije i raste u skupinama. Svaki plod sadrži dva zrna kave.
Trenutak kada je kava prevruća za konzumiranje je najbolji za isprobavanje arome. Za ocjenu svojih mješavina degustatori koriste metodu kušanja iz šalice. Radi se o složenom procesu koji podrazumijeva isprobavanje okusa zrna kave, sirovih i prženih uzoraka prije, za vrijeme te nakon postupka prženja. Degustator, također, isprobava kavu na različitim temperaturama, kako bi se osjetio čitav spektar prisutnih okusa.
Arapski naziv kave (qahwah, kahva) potječe iz Jemena i označavala je vino. U Turskoj se nazivala kahveh. U Nizozemskoj je došlo do naziva koffie koji je doveo do coffee.
A sada se opustite uz šalicu kave i nazdravite papi Klementu VIII. jer bez njega kava možda nikad ne bi došla u Zapadnu civilizaciju. A ne voli baš svatko čaj.