Prvotisak u Kosinju
Ova knjiga predstavlja povijesnu, informacijsku i kartografsku studiju koja je nastala iz doktorskog rada u području srednjovjekovne povijesti, obranjenog na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu s najvećom pohvalom za izuzetno izvrsne radove (summa cum laude). Ona je produkt prikupljanja povijesnih izvora i njihove kontekstualizacije kroz višegodišnji rad na problematici hrvatske inkunabulistike. Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483. Danas taj datum slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu
Sadržaj knjige možete pregledati OVDJE.
Ova knjiga predstavlja povijesnu, informacijsku i kartografsku studiju koja je nastala iz doktorskog rada u području srednjovjekovne povijesti, obranjenog na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu s najvećom pohvalom za izuzetno izvrsne radove (summa cum laude). Ona je produkt prikupljanja povijesnih izvora i njihove kontekstualizacije kroz višegodišnji rad na problematici hrvatske inkunabulistike. Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483. Danas taj datum slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu.
Dakle, na samom kraju 15. stoljeća u Kosinjskoj su tiskari najvjerojatnije otisnuti: Misal po zakonu rimskoga dvora, tzv. Prvotisak, čije tiskanje je dovršeno 22. veljače 1483. godine te Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1490. godine. Pretpostavljenom organizacijom i financiranjem Anža (Ivana) VIII. Frankapana Brinjskog te radom Kosinjana i prvog hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića od plemena Kolunića, Kosinj i Kosinjska tiskara postaju sinonim vrhunske razine hrvatske srednjovjekovne kulture, intelekta i pismenosti kojima smo stajali uz rame s najnaprednijim narodima Europe i svijeta.
Kosinj i glagoljica
Kao mogući lokaliteti naše prve tiskare u literaturi se navode: Venecija, Modruš, Istra (Roč i/ili Izola) i Kosinj. Koja je snaga argumenata svakog pojedinog lokaliteta te na čemu se temelje indicije i pokazatelji za svaki predloženi lokalitet?
Što za kosinjsko glagoljaštvo i pretpostavljeni rad naše prve tiskare znače fragmenti Kosinjskog rukopisnog misala iz početka 14. stoljeća – po prvi puta ubicirani izvan svake sumnje u Kosinj upravo u ovom istraživanju? Isto tako, kakvu vrijednost ima malo poznati Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića iz 1503. godine napisan u Banj Dvoru – srednjovjekovnom zaselku Kosinja?
Što nam govori zapis Ambroza Kacitića u Novakovom misalu iz 1368. godine, napisan 15. studenog 1482. godine na zadnjoj stranici Novakovog misala – pozicioniran odmah iznad poznatog zapisa đakona Jurija? Koji je njegov značaj i na koji način je taj zapis povezan sa radom naše prve i najstarije tiskare, ali i sa svim slijepim otiscima u našoj prvoj tiskanoj knjizi, Misalu po zakonu rimskoga dvora – otisnutog 22. veljače 1483. godine?
Kada je, koliko dugo i gdje u Kosinju egzistirala crkva sv. Jeronima te kakav značaj ima sv. Jeronim za Kosinj? Zašto su kosinjske crkve mijenjale svoja imena?
Kosinjska tiskara
Je li sadržajno ispravan povijesni izvor tzv. Opis Like i Krbave iz 1695. godine u kojem se spominju glagoljski brevijari otisnuti u gradu Kosinju? Gdje je mikrolokalitet grada Kosinja? Da li je tzv. Kosinjski brevijar otisnut 1490., 1491. ili 1492. godine i što nam to govori o mogućem radu Kosinjske tiskare?
Tko je rođeni Kosinjan iz Dubovika – srednjovjekovnog zaselka Kosinja, danas oko sela Vukelići u Donjem Kosinju – đakon, kasnije svećenik i javni bilježnik, pavlin, stručnjak za hrvatski crkvenoslavenski jezik i glagoljicu, poznavatelj bosančice i latinskog jezika, vrhunski srednjovjekovni intelektualac Ambroz (Broz) Kacitić od plemena Kolunića i koja je njegova uloga u pretpostavljenom radu Kosinjske tiskare?
Što predstavlja slijepi tisak (utisnuta slova bez boje, njem. Blindruck, engl. blind press, blind printing) koji dolazi u svim primjercima naše prve tiskane knjige uvijek istog sadržaja te identičnog broja otisnutih znakova, a koji se nalazi na pet različitih stranica Prvotiska, u devet pozicija – ukupno 340 znakova? Je li kroz njih Ambroz Kacitić ostavio svoj potpis i trag u našem Prvotisku, koristeći metodu svojevrsnog srednjovjekovnog kodiranja?
Što nam govori analiza 225 povijesnih karti od 15. do 19. stoljeća koje donose Kosinj? Koja je uloga povijesne kartografije i kosinjskih kartografskih toponima u definiranju povijesne važnosti Kosinja?
Odgovore na ova i još mnoga druga pitanja – kojima se Kosinj i Kosinjska tiskara čvrsto pozicioniraju na karti najstarijih tiskara svijeta – potražite u ovoj knjizi!