Hrvatska obala na kartama svjetskih kartografa
Hrvatska se u tal. kartama XV. st. ugl. može pratiti samo u sklopu većih kartografskih sinteza temeljenih na Ptolemejevu djelu. U kartiranju Hrvatske u XV. st. osobito su se istaknuli fra Mauro (? – 1460), koji je na karti svijeta iz 1459. prvi put donekle osuvremenio Ptolemejev prikaz hrv. obale podacima iz mletačkih pomorskih karata, te Francesco Roselli (1447–1527), koji je na svojoj karti jugoist. Europe iz 1580. prikazao cio hrv. prostor
Hrvatska se u tal. kartama XV. st. ugl. može pratiti samo u sklopu većih kartografskih sinteza temeljenih na Ptolemejevu djelu. U kartiranju Hrvatske u XV. st. osobito su se istaknuli fra Mauro (? – 1460), koji je na karti svijeta iz 1459. prvi put donekle osuvremenio Ptolemejev prikaz hrv. obale podacima iz mletačkih pomorskih karata, te Francesco Roselli (1447–1527), koji je na svojoj karti jugoist. Europe iz 1580. prikazao cio hrv. prostor. Obalni dio Hrvatske nalazi se i na talijanskim pomor. kartama Jadrana (portulanima), čiji su najpoznatiji autori Nicolaus Passqualini, Jacobus Giroldis, Gratiosus Benincasa, Vicko Dimitrije Volčić, Maggiolo Vesconte i Batista Agnese.
Izvor: leksikon.muzej-marindrzic.eu
Mauro [ma:’uro], fra, mletački redovnik i kartograf (Venecija, ? – Venecija, 1460). Redovničku službu obnašao je u benediktinskom samostanu na otoku Muranu kraj Venecije. Autor je velike okrugle Karte svijeta (Il Mappamundo) iz 1459., pohranjene u Nacionalnoj knjižnici u Veneciji. Karta je spoj redovničke (samostanske) i ranorenesansne kartografije.
Oko 1433. izradio je svojevrstan katastarski plan samostana sv. Mihovila uz Limski kanal u Istri. Plan prikazuje teritorijalni opseg i granice samostanskoga posjeda. Prema izvorniku bio je sastavljen 1737. bakrorez s naslovom Topografska karta posjeda svetog Mihovila u Istri (Tabulam hanc topographicam comitatus divi Michaelis Lemmi in Histria…).
MAURO, fra, Topografska karta posjeda svetog Mihovila u Istri, prije 1433., bakrorez iz 1737.
Izvor: leksikon.muzej-marindrzic.eu
Benincasa [beniŋka:’sa], Gratiosus, talijanski kartograf (Ancona, oko 1400 –Ancona, 1482). Autor rukopisnih pomorskih karata tzv. portulana i atlasa. U atlasu izrađenom između 1435. i 1445., među 62 zemljovida na posebnom je listu prikazan Jadran. Karta Jadrana iz 1472. jedna je od najvećih portulanskih karata hrvatskoga primorja.
Volčić, Vicko Dimitrije (latinizirano Vincentius Demetrius Volcius Raguseus), hrvatski kartograf (Dubrovnik, 1563 – Napulj, 1607). Vrlo je rano napustio rodni grad i otišao u Italiju (Napulj, Livorno). Osnove kartografije, osobito vještinu izradbe portulana, dobio je u napuljskoj radionici majstora Giovannija Battiste Caloira de Olive. U Livornu je utemeljio nautičko-kartografsku školu (1592–1688). Izrađivao je samo portulanske karte. U razdoblju 1592–1607. izradio je dvadesetak iznimno vrijednih rukopisnih portulana i atlasa, koji se čuvaju u arhivima i knjižnicama u Italiji, Parizu, Madridu, Stockholmu, Cambridgeu i Chicagu. Najpoznatija su mu djela: portulanska karta Sredozemlja i Crnoga mora (1596), s Jadranom u uvećanome mjerilu; portulanski atlas bez naslova, izrađen 1598., s pet portulanskih karata, i Pomorska karta (Carta nautica, 1601), s prikazom Jadranskoga i Egejskoga otočnog prostora.
Agnese, Battista, talijanski kartograf (Genova, 1514 – Venecija, 1564). Jedan od najpoznatijih crtača → portulana; sačuvani atlasi na pergameni.
Izvor: enciklopedija.hr
Preporuka…