“Glagoljica prije Ćirila i Metoda” – intervju s autorom Tomislavom Beronićem
Tomislav Beronić rođen je u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i matematičku gimnaziju. Svestrana je osoba koja će vas oduševiti svojim znanjem i pristupom glagoljskom pismu. Osim glagoljaštva on je književnik, računalni programer i slobodni istraživač. Igrao je nogomet, završio obuke za pilota jedrilice i padobranca. Studirao je matematiku i prometne znanosti te tijekom studija bio novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bavio se i programiranjem te bio nakladnik u Švicarskoj i Njemačkoj gdje je proveo desetak godina no od 1998. godine živi u Hrvatskoj. Uz sve to Tomislav je član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, Književnog kruga Karlovac, CEIK „Braća Seljan” Karlovac
Povodom predstavljanja knjige “Glagoljica prije Ćirila i Metoda” koje se održalo dana 6. ožujka u Domu kulture Milutina Cihlara Nehajeva u Senju razgovarali smo sa autorom knjige gospodinom Tomislavom Beronićem.
Tomislav Beronić rođen je u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i matematičku gimnaziju. Svestrana je osoba koja će vas oduševiti svojim znanjem i pristupom glagoljskom pismu. Osim glagoljaštva on je književnik, računalni programer i slobodni istraživač. Igrao je nogomet, završio obuke za pilota jedrilice i padobranca. Studirao je matematiku i prometne znanosti te tijekom studija bio novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bavio se i programiranjem te bio nakladnik u Švicarskoj i Njemačkoj gdje je proveo desetak godina no od 1998. godine živi u Hrvatskoj. Uz sve to Tomislav je član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, Književnog kruga Karlovac, CEIK „Braća Seljan” Karlovac i dr.
Tomislave, kada i kako ste se počeli baviti pisanjem?
Sasvim slučajno, -kaže kroz smijeh. Moja kćer Dora trenirala je taekwondo a ja sam je vozio na treninge. Bilo mi je daleko voziti se natrag doma pa opet ići po nju te sam u tim pauzama dok bih čekao svoju Doru počeo pisati. Moje pisanje bilo je prilično “rasuto”, pisao sam po raznim papirima, papirićima i računalu kad god i gdje god. Tek kasnije uspio sam to uobličiti u cjelovitu priču te tako izdao svoju prvu knjigu.
Kada ste izdali svoju prvu knjigu?
Svoju prvu knjigu izdao sam 2016. godine. Bilo je to roman SF žanra koji sam nazvao “Peta dimenzija”. U tom romanu riječ je o mladoj znanstvenici Dorothei Eden koja otkriva petu dimenziju odnosno energetski prostor u kojem su zabilježena sva sjećanja čovječanstva. Za njega sam dobio nagradu “Artefakt 2016” za najbolje djelo iz područja SF prema izboru publike. Kasnije sam od tog romana stvorio trilogiju, slijedili su nastavci “Tajanstveni tekton” i “Vrijeme snova”.
U svojoj knjizi “Glagoljica prije Ćirila i Metoda” u uvodnom dijelu navodite kako često volite reći da je povijest zapravo priča. Kakva se priča krije iza ove knjige?
Da, povijest je priča. Dobar primjer je riječ “geschichte” koja se u njemačkom jeziku koristi za povijest i priču. Povijest je priča svih ljudi. Iza knjige “Glagoljica prije Ćirila i Metoda” se krije moje četrdesetogodišnje bavljenje glagoljicom što kroz pisanje, čitanje i istraživanje. Htio sam prenijeti svoje dugogodišnje znanje i stečeno iskustvo pa sam sve to pretočio u knjigu.
U knjizi pobijate ćirilometodsku teoriju o nastanku glagoljice te je smatrate neodrživom. Koji su razlozi za to?
Smatram da je porijeklo glagoljice opterećeno predrasudama. Ljudi nisu skloni preispitivati jednom donesenu predrasudu nego je čak i brane bez ikakvih argumenata. Tako su svi prihvatili predrasudu o Ćirilu kao autoru glagoljice a tu ideju su nametnuli češki slavisti Josef Dobrovsky i Pavel Josef Šafárik. Ovakve teorije ne bi dobile na težini da je odnos Hrvata prema vlastitoj povijesti i kulturi bio bolji.
Ćirilometodska teorija počiva na pretpostavkama tada već mentalno oboljelih Dobrovskog i Šafarika da svojoj češkoj kulturi pripišu porijeklo drevnog pisma koje se tradicionalno pripisuje sv. Jeronimu iz Stridona. Nigdje nema dokaza da je Ćiril izumio glagoljicu ni da je boravio na hrvatskim prostorima. Također ne postoje dokazi o tome gdje je bila postojbina Velika Moravska a ni o prisustvu glagoljice sjeverno od Drave prije XI. stoljeća.
Koja je Vaša teorija o nastanku glagoljice?
Pravi tvorci glagoljice bile su ilirske žene. Ilriske žene kao domaćice su uzimale motive predmeta iz svakodnevnog života i tim motivima ukrašavale svoje posuđe i druge predmete. Izrađivale su nakit, fibule i češljeve te tako polako stvarale komunikacijski alat. Nakitom su slale određenu diskretnu poruku te tako pokazivale pripadnost obitelji i plemenu. Dakle u svakodnevici obične ilirske žene vidim izvorište glagoljskog pisma. U prilog ne idu najveći neprijatelji pisane riječi a to su ratna razaranja i nepostojanost materijala na kojima su pisali pismo tako da vjerojatno nikad nećemo saznati kako su piktogrami postali slova.
I za kraj, Vaše omiljeno glagoljsko slovo je?
Slovo MISLITE. U latiničnom pismu ono bi zamijenilo slovo M. MISLITE poručuje – mislite odnosno koristite svoje znanje. Zanimljivost ovog slova je u tome da nisam pronašao niti u jednom starom pismu ništa što bi imalo njegove osnovne elemente – četiri oka i poveznice tako da se radi o izvornom znaku bez ikakvih uzora.
