Misao na Gospodina u minijaturnim portretima
„Kad opet sretnem jeku Tvojih koračaja,
da li ćeš osjetit, da mi je u dušu ušla jesen,
hoće li gnjevan biti lik Tvoj nada me nadnesen,
kad u meni vidiš grijeh?
Tvoga kruha nisam tako dugo kušao
i ruke Tvoje,koje mi -čudno!-ni sada nisi skrio
zaboravljam poljubit, uvečer prije sna.
Davno je bilo,kada sam Te s čežnjom slušao
kad bih pun vjere ušao
u Tvoj hram…
Kad nasluti duša žamor Tvojih stopa,
hoće li suze, iz očiju što mi kanu,
izmoliti smirenje uma?
Hoćeš li dati , da slast večernjeg šuma
opet zatitra radošću u snima, koji se Tebi vraćaju?
-Hoću li morati dugo moliti,
da stope Tvoje uza me stanu,
i u slatkom ritmu opet uza me koračaju?
(Zvonimir Remeta – “Hrvatska prosvjeta”-br.10 god.XIX, 1932.)
“Njegov trpeći lik postao je izvor snage za sve njegove voljene, a on živi oltar molitve u teškim danima i tamnim noćima. Tukli su ga i udarali, on je šutio; prevrtali ono malo vruće vode kada se pred jelo križao, a on se opet križao.”
Ulomak iz Glasnik srca Isusova i Marijina” (Chicago, ožujak 1964.)
Poput Dostojevskog, na koga se snažno naslanjao, Remeta je bio analitik disharmonije u čovjeku i međuljudskim odnosima. Izlaz i rješenja uvijek je tražio i nalazio u vjeri i kršćanskoj etici.
Malo je poznato da je prvi preveo niz povijesnih romana: Raffi: “Samuel”, A. Hublet: “Za jedno kraljevstvo, Jean de la Brete: “Gospođica de Lavalle”, M. Dally: “Robinja”, Emil Bauman: “Znak na rukama”, Georges Bernanos: “Zločin”
…ali naši skriveni grijesi truju zrak koji dišu drugi, i mnogi zločini, čija se klica začela u u nekome bijedniku bez njegova znanja, ne bi nikada donio zrele plodove da zrenju zla nije pogodovala ta otrovana atmosfera“ – Georges Bernanos
ANTOLOGIJSKI roman “GRIEH” (1942.) doživio je nekoliko pretisaka.
Danas je književnikova ostavština nadahnuće mnogim te su njegovi uradci predmetom visokog školstva.
Dr. sc. Marija Vasilj (FFS Mostar) u svibnju 2012. godine obranila je kvalifikacijski rad s temom Roman “Grieh” Zvonimira Remete, a u listopadu 2016. godine doktorsku disertaciju s temom Romani Zvonimira Remete.