Arpadovići i Zagrebačka biskupija
Dinastija Arpadovića za Mađarsku predstavlja isto što i dinastija Trpimirovića za Hrvatsku. Kada je na vlast došao kralj Zvonimir imao je za ženu Jelenu Lijepu, sestru Ugarskog kralja Ladislava I. (kasnije proglašenog svetim). Nakon smrti Zvonimira koji nije imao muških nasljednika (sin mu umro mlad) njegova žena pozvala je svoga brata da vlada Hrvatskom.Dinastija Arpadovića za Mađarsku predstavlja isto što i dinastija Trpimirovića za Hrvatsku. Kada je na vlast došao kralj Zvonimir imao je za ženu Jelenu Lijepu, sestru Ugarskog kralja Ladislava I. (kasnije proglašenog svetim). Nakon smrti Zvonimira koji nije imao muških nasljednika (sin mu umro mlad) njegova žena pozvala je svoga brata da vlada Hrvatskom
Dinastija Arpadovića za Mađarsku predstavlja isto što i dinastija Trpimirovića za Hrvatsku. Kada je na vlast došao kralj Zvonimir imao je za ženu Jelenu Lijepu, sestru Ugarskog kralja Ladislava I. (kasnije proglašenog svetim). Nakon smrti Zvonimira koji nije imao muških nasljednika (sin mu umro mlad) njegova žena pozvala je svoga brata da vlada Hrvatskom.
Ladislav je to i napravio (1091.) zauzevši područje srednjovjekovne Slavonije (područje između Drave i Gvozda) i tamo za hrvatskog kralja postavio svog nećaka Almoša. S tim je ušao u sukob sa papom Urbanom II. Koji kao i pape prije njega su bili seniori Hrvatske. Ladislav je nakon toga prešao na stranu Henrika IV. te ubrzo osnovao Zagrebačku biskupiju (1094.) kao sufragansku biskupiju nadbiskupije u Kalocsi, a to mu je omogućio protupapa Klement III. Zanimljivo je istaknuti da Zagrebačka biskupija nije dobila potvrdu titule do 1227. kada je papa Grgur IX. potvrdio darovnice i povlastice Zagrebačke biskupije.
Zagrebačka biskupija je pripadala u Ostrogonsku metropoliju sve do 1180., kada je pripala Kaločkoj metropoliji. Ladislav je osnovao Zagrebačku biskupiju kako bi utvrdio svoj položaj u novoosvojenim prostorima. Tada je biskupija graničila na jugoistoku sa Bosanskom biskupijom, na zapadu sa Akvilejskim patrijarhatom, sjeveroistoku s Pečuškom biskupijom, na jugu s Kninskom biskupijom i na sjeverozapadu sa Salzburškom nadbiskupijom.
Jedan od bitnijih dokumenata nastao 1134. god. je isprava ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana, „Felicijanova povelja“. U njoj se navodi prvi biskup biskupije Duh i podatci o utemeljenju zagrebačke biskupije i prvi spomen imena Zagreba. Biskupija u srednjem vijeku doživljava procvat naročito u 12. i 14. st. kada se gradi veliki broj crkvi, škola, obnovljaju kaptole i dovode veliki broj redovnika.
Na slici je prikazana Zagrebačka katedrala prije Velikog potresa 1880. i temeljite obnove u neogotičkom stilu (1880. – 1906.)
Tajna hrvatskog srednjovjekovlja