„Bitka koja je spasila civilizaciju“ – Siget 1566. godine, prvi dio (priprema)
Godine 1566. krenuo je sultan Sulejman Veličanstveni na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bilo konačno slamanje Habsburgovaca, a sultan, tada već ostario čovjek od 72 godine, sanjao je o konačnom zauzimanju Beča
Godine 1566. krenuo je sultan Sulejman Veličanstveni na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bilo konačno slamanje Habsburgovaca, a sultan, tada već ostario čovjek od 72 godine, sanjao je o konačnom zauzimanju Beča.
Na putu prema Beču stajale su mu utvrde Gyula, Eger (Jegar) te Siget. Nikola Šubić Zrinski, tada kapetan Sigeta, bio je svjestan važnosti ovoga grada i počeo se rano pripremati za obranu znajući da će ova utvrda sigurno biti jedan od osmanskih ciljeva. Od svoje žene i sina Jurja oprostio se prije polaska u Siget riječima: „Sinko moj predragi, ti sam to dobro znaš da mi j’va Sigeti moju glavu zgubit“.
Zrinski je u travnju uzeo 1000 plaćenika čime je konačan broj vojnika u Sigetu bio između 2300 i 2600 vojnika. Od nadvojvode Karla dobio je „14 različitih topovah, 2400 tanetah za topove, 300 raznih bojnih sjekirah i mnogo praha, željeza…“ čime je dodatno ojačan sigetski arsenal koji je prije toga brojao 40 topova. Nadvojvoda Karlo ponudio je i dodatne ljude, Nijemce, ali je Zrinski to odbio, najvjerojatnije kako bi zadržao posadu Sigeta u što većoj (etničko-jezičnoj) koheziji – naime, prema sačuvanom popisu branitelja koji je sastavio Ferenc Črnko, jedan od svega nekoliko preživjeli branitelja Sigeta, većinu branitelja činili su slavenofoni (hrvatski) vojnici, no bilo je i dosta Mađara.
Zrinski je od svojih uhoda saznao je za jedan osmanski kamp kod Šikloša te 17. lipnja šalje 1000 pješaka i 500 konjanika da napadnu kamp. Napad je bio uspješan te su Nikolini vojnici ponijeli u Siget veliki plijen. Povjesničari su podijeljena mišljenja po pitanju je li Sulejman izvorno mislio napast Siget ili je htio krenuti na Beč preko Egera, ali ga je napad na Šikloš isprovocirao na promjenu plana – no, kako god bilo u kasno ljeto 1566. godine glavna osmanska vojska, predvođena sultanom, krenula je na sigetsku utvrdu.