Teorija prema kojoj su Sveta Braća Ćiril (Konstantin) i Metod autori glagoljice, nastala u 19. stoljeću, otvara više pitanja nego što daje odgovora. Jedno od tih pitanja glasi: Ako su Sveta Braća autori glagoljice, kojim su se pismom koristili Hrvati…
Ako posjetite stranice čuvenog Billboard-a i bacite oko na ljestvicu trenutno najpopularnijih pjesama u Hrvatskoj, velike su šanse da ćete biti iznenađeni nepoznatim vam pjesmama i izvođačima (pogotovo ako ste stariji od 40). Ukratko, među 25 pjesama samo su dva…
Suvremeni ljudi proizvode basnoslovnu količinu digitalnih informacija i tragova na Internetu. Iz tih velikih podataka se slaže nikad detaljnija i preciznija statistika i slika svih naših navika, želja, odabira, strahova, raspoloženja, tegoba, fantazija, sklonosti, očekivanja i sl. Ako zanemarimo…
Aleja glagoljaša, spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, postavljeno uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od 7 km. Podignuta je kao poseban projekt Čakavskoga sabora u razdoblju od 1977. do 1985. Idejni joj je autor Josip Bratulić, a autor skulptura Želimir Janeš Sastoji se od 11…
Grafiti, glagoljski, zapisi uparani na freskama ili u žbuci u srednjovj. crkvama. Razlikuju se od natpisa uklesanih na kamen ili od zapisa na stranicama rukopisnih kodeksa ili tiskanih knjiga. Djelo su različitih putnika, pismenih ljudi, popova, žakana i notara koji…
Glagoljica (starosl. glagoljati: govoriti), prvo slavensko pismo Po uvjerenju većine slavenskih filologa, sastavio ga je Konstantin Ćiril (Ćiril i Metod, sv.) prije svoga puta među moravske Slavene. U XIX. i XX. st. mnogi su paleografi tražili iz kojih je sve…
Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet zbivanja s…
Nakon osamostaljenja Crne Gore njezino je vodstvo prionulo pozicioniranju države u europske i euroatlanske integracije smjerajući prema geopolitičkoj sigurnosti i ekonomskomu razvoju. Takva prozapadna usmjerenost Podgorice nije po volji Beogradu i Moskvi pa je na dan parlamentarnih izbora 16….
U medicinskoj školi profesor se obraća studentu i pita ga: – “Koliko imamo bubrega?” – “Četiri!”, odgovara učenik. – „Četiri?“ bahato odgovori profesor; onih kojima je zadovoljstvo gaziti tuđe pogreške. – “Donesi malo trave, jer imamo magarca u sobi”, naredio…
Hrvatska je ušla u tzv. Gutenbergovu galaksiju, odnosno u galaksiju tiska, 22. veljače 1483. kada su hrvatski glagoljaši otisnuli inkunabulu Misal po zakonu rimskoga dvora Pojavom interneta, svjetskoga sustava međusobno povezanih računalnih mreža, gotovo su izbrisane sve granice koje su…
