Sign in
Sign in
Recover your password.
A password will be e-mailed to you.
Pregled kategorije
Običaji
JOŠ JEDNO PRIZNANJE SRBA: ‘Taje da potječu od Hrvata, vrijeme je da prihvate svoje hrvatsko…
‘Srbi kao otkinuti dio hrvatskog katoličkog stabla’
Prvotna Raška tek kao pokrajina Hrvatskog kraljevstva koju su Hrvati spasili od potpunog zatiranja
Kad bi se neuki i priučeni srbijanski vlastodršci samo za tren okrenuli znanosti,…
Pričitaj više
Pričitaj više
Nikola Žic (KALENDAR NAPREDAK, 01.01.1939.): O starim Hrvatima nedaleko Kosova Polja
Njemački etnograf Ivan G. Hahn (1811.-1869.), inače austrijski konzul za istočnu Grčku i vitez željezne krune trećega reda, dobro je poznavao Balkanski Poluotok i napisao nekoliko knjiga, koje nijesu bez cijene još ni danas. Njegove…
Pričitaj više
Pričitaj više
BRANIMIROVA HRVATSKA U PISMIMA PAPE IVANA VIII
Na dan 21. svibnja 879. papa Ivan VIII. blagoslovio je hrvatskoga kneza Branimira zajedno s hrvatskim narodom; tim je činom, po ondašnjemu međunarodnom pravu, Branimir bio priznat kao zakonit vladar a Hrvatska kao neovisna država
O tom…
Pričitaj više
Pričitaj više
HRVATI U MAGALLANESU, NA KRAJNJEM JUGU ČILEA
Knjiga hrvatskog iseljenika s otoka Brača djelo je koje prati razvoj hrvatske zajednice od prvih početaka do danas, u društvenom, gospodarskom i kulturnom pogledu. Zanimljivo je spomenuti da je u toj pokrajini najviše iseljenika…
Pričitaj više
Pričitaj više
KARAŠEVSKI HRVATI
Hrvati su se u Rumunjsku počeli doseljavati još u 14. stoljeću. Dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja…
Pričitaj više
Pričitaj više
Ana Mihaljević: Glagoljica u Hrvata
Glagoljica je najstarije slavensko pismo i uz ćirilicu je jedno od dvaju slavenskih pisama. U znanosti je prihvaćeno mišljenje da je glagoljica starija od ćirilice
Za razliku od ćirilice, koja je nastala spontanim dugotrajnim…
Pričitaj više
Pričitaj više
Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na…
Pričitaj više
Pričitaj više
Dario Brkanović: Pitanje malog admirala u Bokeljskoj mornarici – slučajnost ili gašenje…
Bokeljska mornarica je za malog admirala postavila uzornog i dobrog mladića Moškov Vihora. Nažalost, ista mornarica kao da želi da se suprotstavi katoličkoj crkvi u Boki.
Postavljati namjerno nekog ko nije kršten i suprostavljanje…
Pričitaj više
Pričitaj više
Branimir Stanić (Glas Koncila): Nada za hrvatske Bokelje
Iza vijesti da su kao 19. nematerijalno dobro na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine u utorak 29. studenoga napokon dodani i glasovito muško kolo sv. Tripuna i Svečanosti sv. Tripuna kao baština bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj,…
Pričitaj više
Pričitaj više
don Robert Tonsati (kancelar Kotorske biskupije): Zasluženo priznanje Hrvatima Bokeljima u Hrvatskoj…
Nemam običaj često komentirati dnevna zbivanja, no, uvidjevši količinu zlonamjerne manipulacije i gluposti ponajprije u nekim medijima, a još više u grotlu komentara, ipak ću se osvrnuti
Upis “Svečanosti sv. Tripuna i kola sv.…
Pričitaj više
Pričitaj više