DAKSA

Pokolj na Daksi, (“Daksa 1944./45.”) označava ratni zločin kojeg su počinili Titovi partizani u listopadu 1944. godine tijekom II. svjetskog rata na otočiću Daksi. Nakon ulaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik, partizani su na otoku Daksi likvidirali 53 istaknuta građanina, civila Hrvata, bez ikakvog suđenja. Ekshumacijom i DNK analizom utvrđen je identitet 18 osoba, dok je 35 ostalo nepoznato, a također je utvrđen i pravi broj žrtava jer se do ekshumacije sigurno znalo za 35 žrtava

0
Pokolj na Daksi, (“Daksa 1944./45.”) označava ratni zločin kojeg su počinili Titovi partizani u listopadu 1944. godine tijekom II. svjetskog rata na otočiću Daksi. Nakon ulaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik, partizani su na otoku Daksi likvidirali 53 istaknuta građanina, civila Hrvata, bez ikakvog suđenja. Ekshumacijom i DNK analizom utvrđen je identitet 18 osoba, dok je 35 ostalo nepoznato, a također je utvrđen i pravi broj žrtava jer se do ekshumacije sigurno znalo za 35 žrtava.
Dana 19. lipnja 2010. godine žrtve sa otočića Dakse napokon su dostojno pokopane. Među mučki ubijenima bio je poznati svećenik Petar Perica (padre Perica, zvali su ga Dubrovčani), autor pjesama ”Zdravo Djevo Kraljice Hrvata” i ”Do nebesa nek’ se ori”.
Riječ je o manjem dijelu od danas poimence poznatih 697 žrtava (369 civila i 327 ratnih zarobljenika) sa dubrovačkog područja koje su jugokomunisti pobili nakon ”oslobođenja” 1944. godine.
Veća grupa uhićenih je prevezena na otok u noći sa 23. na 24. listopad 1944. godine, i smještena u staroj samostanskoj crkvi. Potom su jedan po jedan izvođeni ”u šetnju”, svlačeni, mučeni i ubijani. Pretežni dio pobijenih ubijen je hicima iz oružja kalibra 9 mm (pištoljski kalibar) u potiljak; svi su bili bosi i bez odjeće.
O ovom je zločinu pisao hrvatski književnik Ivan Dragojević u alegorijskom romanu R 2 koji je hrvatska književna kritika i povijest književnosti nepravedno zapostavila.
Zbog tog romana, koji je odmah po izlasku 1973. zabranjen, Ivan Dragojević je osuđen na godinu i pol dana zatvora.
Nepotpuni popis žrtava pokolja na Daksi:
Tomislav Baća
Petar Barbir, tipograf
Slavko Barbir, student
Boris Berković, novinar (Zagreb, 1920. – Daksa, 1944.)
fr. Marijan Blažić, prof. (Sv. Matej, Kastav, 25. ožujka 1897. – Daksa, 25. listopada 1944.)
Ante Brešković, trgovac (Nerežišća na Braču, 1. siječnja 1912. – Daksa 25. listopada 1944.)
Baldo Crnjak, obrtnik (Trnova 1901. – Daksa 1944.)
don Mato Dobud (Luka Šipanska, 19. rujna 1882. – Daksa, 25. listopada 1944.)
Milan Goszl, trgovac (Ruma, 1884. – Daksa, 1944.)
don Mato Kalafatović-Milić (Janjina, 23. srpnja 1911. – Daksa, 25. listopada 1944.)
dr. Niko Koprivica, gradonačelnik Dubrovnika, odvjetnik i prvak Hrvatske seljačke stranke
don Đuro Krečak (Dubrovnik, 23. travnja 1883. – Daksa, 25. listopada 1944.)
Ivo Knežević, zemljoradnik (Dubrovnik 1910. – Daksa, 1944.)
Ivan Kubeš (Kubesch), službenik (Korčula, 1913. – Daksa, 1944.)
Jure (Đuro) Matić, listonoša (Točionik, 1895. – Daksa, 1944.)
Željko Milić, kapetan duge plovidbe
Makso Milošević, prof., ravnatelj Dubrovačke gimnazije,(Dobrota u Boki kotorskoj 1887. – Daksa 1944.)
Antun Mostarčić, prof. (Imotski, 1903. – Daksa, 1944.)
Ivan Nikić, službenik (Dubrovnik, 1923. – Daksa, 1944.)
Niko Nunić, dipl. pravnik, tajnik općine Dubrovnik (Dubrovnik, 1903. – Daksa, 1944.)
Nikola Obradović, zemljoradnik (Dunave, 1903. – Daksa, 1944.)
Ivo Peko, ravnatelj Krugovalne postaje Dubrovnik i novinar ( Dubrovnik 1903.-Daksa 1944.)
o. Petar Perica (Kotišina povrh Makarske, 27. lipnja 1881. – Daksa, 24. listopada 1944.)
dr. Baldo Poković, odvjetnik (Dubrovnik, 1897- Daksa, 1944)
Mato Račević, školski podvornik (Vitaljina, 1905 – Daksa, 1944)
Vido Regjo (Grbavac, 1906. – Daksa 1944.)
don Josip Schmidt (Vukovar, 1. ožujka 1914. – Daksa, 25. listopada 1944.)
Nedjeljko Dinko Šarić, porezni službenik (Trstenik, 1905. – Daksa, 1944.)
Ante Tasovac, redarstveni izvidnik (Vela Luka, 1907. – Daksa, 1944.)
fr. Toma Tomašić, prof. (Baška Draga, 17. kolovoza 1881. – Daksa, 25. listopada 1944.)
Martin Tomić (Dračevo, 1907. – Daksa, 1944.)
Josip Tuta, student (Dubrovnik, 1924. – Daksa, 1944.)
Frano Vojvodić, predsjednik mješovitoga Hrvatskoga zbora Gundulić u Dubrovniku, donačelnik Dubrovnika (Brgat, 1897. – Daksa, 1944.)
Marijan Vokić, vozač (Sovići, Drinovci, 1915. – Daksa, 1944.)
Frano Žiška, umirovljeni časnik (1897. – 1944.)
dr. Ivo Karlović, gradonačelnik Dubrovnika (1893. – 1944.)

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.