Dr. Iva Kirac: ‘Broj tumora će porasti zbog mjera koje kompliciraju odlazak u bolnicu’

Dr. Iva Kirac, kirurška onkologinja s Klinike za tumore KBC Sestre milosrdnice, gostovala je na N1 gdje je govorila o povećanom brojku karcinoma debelog crijeva u Hrvatskoj u pandemiji.

Prema posljednjim podacima iz 2018., kad je zadnji put rađena statistika, kolorektalni karcinom je prestigao rak dojke i približava se raku pluća po broju slučajeva. Udio mlađih od 50 je oko 20% što je dosta velik broj ljudi, rekla je dr. Iva Kirac i dodala:

“Zadnje dvije godine zbog koronavirusa i mjera koje kompliciraju dolazak u bolnicu, ljudi su manje dolazili i to će se vjerojatno vidjeti. Procjenjuje se da će doći do porasta tumora od 15% kad pandemija završi.”

Karcinom debelog crijeva ima više rizičnih faktora, no neki su specifični.

“Dva su specifična rizična faktora. Prvo, u inozemstvu se to počelo smatrati kroničnom bolesti, a drugo znamo da navike i prehrana jako utječu na kolorektalni karcinom. U dalekoistočnim zemljama ga nije bilo, pojavio se kad su prihvatili naš način prehrana. Pretjerana konzumacija crvenog mesa, alkohol i sjedalački način života jako utječu. Potrebno je u prehranu uvođenje zelenog povrća, kretanje, smanjenje pretilosti, taj dio možemo napraviti.”

Dodaje da rak debelog crijeva ima i nespecifične simptome: “Može se naći krv ili sluz u stolici, promjena frekvencije u stolici (zatvor ili proljev naizmjence), pa onda umor, pad željeza, slabost… Kad se simptomi pojave, bolest najčešće više nije ograničena na stijenku crijeva, već je potrebna i kirurgija s kemoterapijom ili zračenjem što stvar komplicira. Zato želimo da ljudi dođu prije pojave simptoma.”

Opisala je i koji je postupak kod probira. Građani se pozivaju na taj test, a ako se on pokaže pozitivan, osoba se poziva na kolonoskopiju. No, Iva Kirac naglašava slab odaziv u Hrvatskoj.

Rak debelog crijeva – ranije otkrivanje, bolja prognoza!

Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) spada u najčešće zloćudne tumore (karcinome), ali i najćešće sijelo raka među probavnim zloćudnim tumorima u svijetu. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da će umrijeti od te bolesti.

Godišnje u svijetu od ovog raka oboli preko 1.500.000 ljudi, dok skoro više od polovice tog broja umire. Prema procjenama interaktivne baze podatka o incidenciji i mortalitetu od raka, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) GLOBOCAN za 2020. godinu u svijetu je dijagnosticirano skoro dva milijuna novih slučajeva raka debelog crijeva u oba spola, a preko 930.000 ljudi je umrlo od ove bolesti. To je treće najčešće sijelo raka, ali i drugi uzrok smrti među oboljelima od raka u svijetu.

Prema podatcima Registra za rak HZJZ-a iz 2018. godine u Hrvatskoj je od ovog raka obolio 2121 muškarac (2143 oboljelih u 2017.) i 1508 žena (1516 oboljele u 2017.), dok je prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2019. godini od ove bolesti umrlo 1258 muškaraca i 838 žena (prosječno godišnje oboli oko 2800 osoba, dok 1800 umre). Prema spolu ovaj oblik raka nalazi se na trećem mjestu prema učestalosti kod muškaraca, iza raka prostate i raka pluća, dok je kod žena na drugom mjestu, odmah iza raka dojke kao i u svijetu.

U našoj županiji godišnje oboli u prosjeku 80-100 osoba (u 2018. godini obolilo je 60 muškaraca i 35 žena), a umire ih 40-50. Prosječno svaka šesta osoba preminula od raka u našoj županiji u 2019. godini umrla je od kolorektalnog raka (33 muškarca i 24 žene).

Rizik za razvoj raka debelog crijeva uključuje genetsku predispoziciju i čitav niz vanjskih čimbenika te stil života (prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, crvenim mesom i suhomesnatim proizvodima, čimbenici iz okoliša korišteni u proizvodnji hrane – pesticidi, umjetne boje, konzervansi; tjelesna neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola) koji zajedno sudjeluju u procesu nastanka raka. U manje razvijenim zemljama svijeta ovaj oblik raka je značajno rjeđi što potvrđuje činjenicu da stil života, prehrana i okoliš u razvijenim zemljama svijeta idu u prilog razvoju ovog oblika raka.

Najčešće, rak debelog crijeva nastaje vezano uz stil života i vanjske čimbenike (sporadični slučajevi), zatim kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom ili osobnom anamnezom kolorektalnih polipa. Ostali slučajevi nastaju u osoba s određenim genetskim predispozicijama te u osoba s upalnim bolestima crijeva – ulceroznim kolitisom i Chronovom bolešću (slika 1). Veću učestalost za obolijevanje imaju i osobe koje su oboljele od raka želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega i mokraćnog mjehura.

Rak debelog crijeva nastaje zbog transformacije stanica žlijezdanog epitela sluznice debelog crijeva kroz dulje vremensko razdoblje tijekom kojeg osoba ne mora imati nikakvih poteškoća. Simptomi kao što su promjene u pražnjenju stolice (opstipacija, proljevi), bol u trbuhu i zdjelici, anemija ili neobjašnjiv gubitak težine znakovi su uznapredovale bolesti.

Prema mjestu nastanka (slika 2) rak se najčešće razvija u donjem dijelu debelog crijeva (sigmoidni kolon, rektum i anus) što govori u prilog činjenici da je važno voditi računa o probavi i redovito održavati pražnjenje stolice čime se smanjuje dulji kontakt potencijalno kancerognih tvari iz stolice sa crijevnom sluznicom.

Ako se rak razvija u donjim dijelovima debelog crijeva, tijekom pregleda izlaznog dijela sluznice debelog crijeva (digitorektalni pregled) kao prvi znak mogu se naći tragovi krvi na rukavici u slučaju da promjena krvari.

Pozitivan test stolice na oku nevidljivu krv testiranu tijekom tri dana, može biti jedan od znakova razvoja bolesti zbog čega je potrebno drugim dijagnostičkim pretragama potvrditi ili isključti karcinom.

Promjene na sluznici debelog crijeva prolaze nekoliko razvojnih faza, od dobroćudnih adenoma (polipa) lokalizirani na samoj sluznici debelog crijeva prema promijenjenim oblicima unutar adenoma (displastični polip) do invazivnog raka (adenokarcinoma) kada promjena prolazi kroz sluznicu debelog crijeva i širi se u okolne strukture (prodor u mišićnu ovojnicu, limfne čvorove i sl.). Određenim dijagnostičkim pretragama određuje se je li promjene dobroćudna, zloćudna ili granična zloćudnost, stadij bolesti, planira se terapija, praćenje oboljelih osoba te prognozira ishod liječenja.

Prevencija raka debelog crijeva uključuje tri razine: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna prevencija uključuje promjene stilova života koji su povezani s povećani rizikom za obolijevanje od raka.
Sekundarna prevencija se primjenjuje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva gdje se pozivaju zdrave osobe na testiranje stolice na oku nevidljivu krv te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza testa.

Tercijarna prevencija je liječenje koje uključuje kirurške i onkološke metode te rehabilitacijske postupke.

Upravo one promjene koje se otkriju u stadiju polipa, mogu se u potpunosti odstraniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.

Zbog svega navedenog kao i činjenice da se ovaj karcinom i dalje otkriva u uznapredovalom stadiju neophodno je provoditi primarnu i sekundarnu prevenciju i odazvati se pozivu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec javnog zdravstva

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija