“Čovjek od davnina promatra nebo i kao stalna mušterija zvijezda pokušava iz položaja nebeskih tijela odgonetnuti bit i sudbinu bogova i ljudi.”
M. ELSER i dr. (ur.), Religijski leksikon, Zagreb, 1999, str. 25.
Današnja masovna rasprostranjenost astrologije ujedno je zapanjujuća i zastrašujuća. Astrologija kao uvjetno rečeno okultna znanost doživljava svoj procvat i u akademskome svijetu pa tako mnoge zemlje na svojim sveučilištima imaju ponuđene i kolegije iz astrologije.
Nastavivši dalje tim naznačenim smjerom, također možemo zapaziti da i u današnjemu vremenu, primjerice u Engleskoj, fakultetske kolegije iz astrologije u svojemu obrazovanome programu imaju i mnogobrojna prestižna sveučilišta međunarodna renomea: Brasenose College u Oxfordu, Bath Spa University College, Southampton, Kent, Benares Hindu u sjevernoj Indiji, Cardiff u Walesu, Bibliotheca Astrologica u Francuskoj, Zaragoza u Španjolskoj, Dogus u Turskoj, Kepler College u Sjedinjenim Državama.
Nastavivši započeti govor o prisutnosti astrologije u današnjici, nadasve je interesantno i saznanje da samo u Sjedinjenim Državama ima negdje oko 15.000 astrologa sa punim radnim vremenom i oko 225.000 zaposlenih na pola radnog vremena. Interesantne su također i brojke da oko 100 milijuna Amerikanaca (30–40 posto), lakovjerno vjeruje u astrologiju i smatra da zvijezde na neki način određuju tijek njihovih života.
Povrh ovih odista zapanjujućih pokazatelja, postoje i oni indikatori koji nas upućuju na vrlo revne čitatelje kojekakvih astroloških magazina i kolumna u gotovo svim dnevnim glasilima (npr. Cosmopolitan, Večernji list, Jutarnji list, Globus, Teen… itd.):
“Prije 30 godina horoskope je objavljivalo oko 100 novina, a od 1970. godine horoskope redovito objavljuje 1.200 od 1.750 dnevnih novina.”
W. A. HAVILAND, Kulturna antropologija, Zagreb, 2004, str. 368
Svugdje su se u svijetu počeli osnivati i znanstveni časopisi poput Culture and Cosmos (časopis
za povijest astrologije i kulturnu astronomiju), The Dublin Astrologer (časopis Dublinskog astrološkog centra). Važno je također istaknuti da je i Warburg Institut u Londonu pokrenuo čak i stipendije Sophia za astrološka istraživanja.
Nadalje, uz prodor računala i pojavom Interneta, astrologiji (ali i drugim kojekakvim (kvazi)magijskim dosjetkama i trikovima) je omogućeno da uđu na sva mala vrata u svakome obiteljskome domu: samo Yahoo broji njih 1.700 u posljednje vrijeme, dok amazon.com broji 3.155 knjižnih naslova.
Neslućenoj popularnosti koju astrologija trenutno uživa u suvremenom europskom, ali i ostalim društvima, ne nazire se kraja, jer je njezina popularnost stalno u porastu (barem koliko se može vidjeti prema zadnjim javnim anketama). Tome u prilog govori i samo distribuiranje koje se ponajviše i ponajčešće vrši putem javnih mjesta (od npr. prodajnih mjesta dnevnoga tiska: kioska i sl. pa do televizijskih reklama) i svugdje gdje se otvori bilo kakva mogućnost i prilika:
“To nas sve nedvojbeno dovodi do opravdanog zaključka – da je predskazivanje budućnosti (…) industrija u procvatu.”
B. BOBRICK, Sudbonosno nebo. Povijest astrologije, Zagreb, 2007, str. 7.
Cijeli članak je dostupan na hrčku:
https://hrcak.srce.hr/file/60602
