NAŠE MORE DALMATINSKO: Kada je zabilježen prvi spomen ribarstva „u Hrvata“?

Kada je riječ o prvim izričitim spomenima ribolova na području istočnojadranske obale uopće, povijest ih bilježi tijekom perioda ranog srednjeg vijeka. Tako prvi podatak o povlaštenom ribolovu na području istočnoga Jadrana potječe iz 543. godine, a odnosi se na ribolovilište porečkoga biskupa Eufrazija u Limskom kanalu na zapadnoj obali istarskog poluotoka između Vrsara i Rovinja

0

Kada je riječ o prvim izričitim spomenima ribolova na području istočnojadranske obale uopće, povijest ih bilježi tijekom perioda ranog srednjeg vijeka. Tako prvi podatak o povlaštenom ribolovu na području istočnoga Jadrana potječe iz 543. godine, a odnosi se na ribolovilište porečkoga biskupa Eufrazija u Limskom kanalu na zapadnoj obali istarskog poluotoka između Vrsara i Rovinja

Također na zapadnoj obali Istre, na ušću rijeke Mirne južno od Novigrada, tijekom druge polovice X. stoljeća započelo je i ribolovno iskorištavanje Tarske uvale. Naposljetku, prvi spomen lova na sitnu plavu ribu potječe iz 995. godine, a veže se uz poznatu uvalu Telašćica – smještenu na jugoistočnom dijelu Dugog otoka nasuprot Zadra.

Slika2

Naličje i pozadina prijepisa listine izdane od zadarskoga priora Maja i naslovljena na Trazona, opata zadarskog samostana Sv. Krševana, u kojoj spomenuti prior nagovara zadarsko plemstvo da se odrekne dijela ulova u korist rečenoga samostana zbog učestalih incidenata pri podjeli ulova ribe na lovištima kupljenim od grada Zadra na Molatu i Dugom otoku (prijepis beneventanom datira s prijelaza iz XI. u XII. stoljeće, DAZD)

Riječ je o ispravi sastavljenoj na latinskom jeziku u Zadru krajem X. stoljeća, a prijepis koje se danas čuva u zadarskom Državnom arhivu. Tom ispravom zadarski plemići ustupaju samostanu Sv. Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na tamošnjim otocima. U darovnici se izričito na Dugom otoku („in Tilago“) spominje ribolovište u uvali („sancti Victori“) koja počinje od uvale („Megarus“) i proteže se sve do kuća koje su običavale davati zadarskim plemićima četvrti dio lovine. Naposljetku, nešto više od tisućljeća nakon nastanka te povelje – 6. prosinca 1997. godine, na ogradnom zidu uz more kod lučice Matejuške u centru Splita postavljena je velika metalna udica, koja simbolizira „Tisuću godina spomena ribarstva u Hrvatskoj“. Taj zanimljivi i specifični spomenik djelo je kipara Slavka Bralića.

Slika3

Povodom prvobitnog nastanka zadarske povelje iz godine 995. i ujedno prvog spomena ribarstva „u Hrvata“ u Splitu je 6. prosinca 1997. kod lučice Matejuške (poznatog okupljališta ribara) postavljena velika metalna udica; Vrlo sličan spomenik postavljen je i na sjevernom Jadranu 2017. godine – u uvali Pazdehova (Crikvenica) i to: „u čast dramaljskim ribarima“ (desno)

 

Autor: Mate Božić

Izvor: metkovicnet.com

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.