Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je Katolička crkva koja koristi bizantski istočni obred. Pokriva je Križevačka biskupija.
Križevačka biskupija
Katoličku crkvu u Hrvatskoj obogaćuju dva obreda. Osim većinskoga rimskog obreda kroz Križevačku biskupiju organizirani su vjernici istočnoga, bizantskoga obreda, među narodom poznatiji kao grkokatolici. Uz teritorij u Hrvatskoj Križevačka biskupija obuhvaća grkokatoličke župe u Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Ova biskupija (episkopija) pripada Zagrebačkoj metropoliji, pa je križevački biskup (vladika) sufraganzagrebačkog nadbiskupa i metropolita.
Križevačku biskupiju trenutačno vodi biskup Nikola Kekić, koji je imenovan 2009.
Prema podacima biskupskoga ordinarijata iz 2005., Križevačka biskupija ima 21.467 vjernika istočnoga obreda, grkokatolika. Od toga je 15.566 vjernika na području Republike Hrvatske, dok je 4776 grkokatolika u Bosni i Hercegovini te 1298 u Sloveniji. Po narodnosti u Hrvatskoj je najviše, 7830, Rusina istočnoga katoličkog obreda, zatim je 6.294 Hrvata grkokatolika i 2295 Ukrajinaca. Ustrojeni su u četiri dekanata u 32 župe. Od 22 aktivna svećenika u Križevačkoj biskupiji 16 ih djeluje u Hrvatskoj, dok su trojica umirovljena.
U Križevačkoj biskupiji u liturgiji se koristi crkvenoslavenski jezik i ćirilica, a u hrvatskim župama i hrvatski jezik i latinica.
Sljednica je Marčanske biskupije.
Grkokatolici u Dalmaciji
Grkokatolici u Dalmaciji su vjerska zajednica, koja je postojala u 19. i 20. stoljeću, uglavnom u naseljima Kričke, Baljci i Vrlika. Pojavili su se 1832. godine, a nestali krajem Drugog svjetskog rata, vrativši se u pravoslavnu vjeru, a manjim dijelom prelaskom u rimokatolike.
Katedralna crkva svetog Trojstva u Križevcima
Katedralna crkva svih grkokatolika Hrvatske svoj je današnji neogotički izgled dobila temeljitom historicističkom restauracijom izvedenom 1894. – 1897. prema projektima Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen reprezentativni ikonostas s ikonama djelima uglednih hrvatskih slikara s kraja 19. stoljeća: Celestina Medovića, Ivana Tišova, Bele Čikoša Sessije i Ferde Kovačevića.
Konkatedrala svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu
Zagrebačka grkokatolička konkatedrala nalazi se na Gornjem gradu, u Ćirilometodskoj ulici. Svoj današnji izgled crkva je dobila 1885-1886. temeljitom restauracijom starijeg sakralnog objekta iz prve polovine 19. stoljeća. Projekte za restauraciju izradio je, kao i u slučaju križevačke katedrale, Herman Bollé, po čijim je zamislima uređena i unutrašnjost crkve. Ikone na ikonostasu rad su bukovinskog slikara Epaminondasa Bučevskog i hrvatskog slikara Nikole Mašića.
Žumberački grkokatolici
Žumberački dekanat najstariji je hrvatski dio Križevačke biskupije. To je matica svih grkokatolika na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne.
Žumberak je i u povijesti bio nositelj i okosnica grkokatolika. U prvom redu, okupljao ih je preko svoga grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu koje je bilo i ostalo središnja intelektualno-odgojna institucija sadašnje Križevačke biskupije. Žumberački dekanat ima danas 9 župa u kojima djeluje 5 svećenika.
Popis marčanskih (1611.-1739.) odnosno križevačkih (1777.- ) vladika
- Simeon Vratanja (1611.-1630.)
- Maksim Predojević (1630.-1642.)
- Gabrijel Predojević (1642.-1644.)
- Vasilije Predojević (1644.-1648.)
- Sava Stanislavić (1648.-1661.)
- Gabre Mijakić (1662.-1670.)
- Pavao Zorčić (1671.-1685.)
- Marko Zorčić (1685.-1688.)
- Izaija Popović (1689.-1699.)
- Gabrijel Turčinović (1700.-1707.)
- Grgur Jugović (1707.-1709.)
- Rafael Marković (1710.-1726.)
- Grgur Vučinić (1727.-1732.)
- Silvestar Ivanović (1734.-1735.)
- Teofil Pašić (1738.-1746.)
- Gabrijel Palković (1751.-1759.)
- Vasilije Božičković (1777.-1785.)
- Jozafat Bastašić (1785.-1795.)
- Silvestar Bubanović (1794.-1810.)
- Konstantin Stanić (1810.-1830.)
- Gabrijel Smičiklas (1834.-1856.)
- Đorđe Smičiklas (1857.-1881.)
- Ilija Hranilović (1883.-1889.)
- Julije (Juri) Drohobeczky (1891.-1917.)
- Dionizij Njarady (1920.-1940.)
- Janko Šimrak (1942.-1946.)
- upražnjeno mjesto (1946.-1960.)
- Havriil Bukatko (1960.-1961.)
- upražnjeno mjesto (1961.-1983.), Joakim Segedi kao pomoćni biskup
- Slavomir Miklovš (1983. – 2009.)
- Nikola Kekić (2009.)
Izvor: hr.wikipedia.org
Grkokatolička crkva ili Unijatska crkva, istočnokršćanska crkva grčkoga obreda; priznaje jedinstvo s Rimokatoličkom crkvom i papu za svojega crkvenoga poglavara. Stvorena je uz prve pokušaje kršćanskoga jedinstva na općem saboru u Firenci 1439. Veće su skupine pripadnika nastale nakon Brestlitovske unije 1596. kod zapadnih Ukrajinaca (Rusina) i erdeljskih Rumunja (kraj XVII. st.). Grkokatolička crkva u Hrvata uspostavljena je kod onih kršćana grčko-slavenskoga obreda koji su u XVI. i XVII. st. kao uskoci i prebjezi pobjegli ispred Turaka iz Bosne i Slavonije i naselili se na području Vojne krajine i drugih dijelova zapadne Hrvatske. Uniju je započeo arhimandrit Simeon Vratanja 1611. u Marči s pravoslavnima iz okolice Ivanić Grada (Marčanska unija), postavši prvim unijatskim biskupom. Dugo su bila neriješena pitanja oko naslova marčanskoga vladike (svindički, vratanjski, platejski), oko ovlasti i posvećenja, jer je većina Simeonovih nasljednika dobivala biskupsko posvećenje od patrijarha iz Peći. Zagrebački su biskupi nastojali uspostaviti ekonomsku ovisnost unijata, težili su njihovoj postupnoj latinizaciji i vladike su držali svojim vikarima. Ovi su pak uz pomoć pećkoga patrijarha željeli sačuvati samostalnost i tradicije Istočne crkve, što je iz političkih interesa podupirao Beč. Odnos dvaju biskupa donekle je riješen za vladike Pavla Zorčića (1671–85), koji je dobio naslov »apostolskoga vikara među nevjernicima«. Kaluđeri pridošli iz turskih krajeva često su djelovali protiv unije, a 1739. spalili su manastir u Marči; s vremenom su nestali unijati južno od Kupe i ostali su uglavnom oni u Žumberku. Od 1777. sjedište Grkokatoličke crkve u Hrvatskoj nalazi se u Križevcima, a toj su eparhiji pridruženi unijatski Ukrajinci doseljeni iz Rusije i Galicije u Bačku, Slavoniju i Srijem, a potkraj XIX. st. i u Bosnu, te unijati iz Makedonije, koje su 1860. ujedinili s Rimom francuski lazaristi.
Izvor: eniklopedija.hr
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=w8TpOUzgtI4
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=F30-a6blfR0
Izvor: https://vimeo.com/65005244