EKSKLUZIVNO IZ BEOGRADA: ‘Kajkića su gušili i psovali mu ustašku majku’

 

Nataša Kandić je izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. Fond je osnovan 1992, a u upravnom odboru je i Florence Hartamann, bivša glasnogovornica Haškog suda. Radi se o ženi, koju je 2003. glasoviti američki „Time“ uvrstio na listu 36 najvećih europskih heroja.

25 godina herojske borbe

Nataša Kandić, dobitnica je niza međunarodnih priznanja, a 2006. odlikovana je i Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski. Bez ikakvih dvojbi, u pitanje je jedan od najvećih autoriteta istraživanja ratnih zločina i komemoriranja žrtava, u svim ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Nataša Kandić, preživjela je mračne, krvave devedesete i diktaturu, represiju režima Slobodana Miloševića. Tijekom bombardiranja NATO-a, bilo je više težih incidenata i napada na aktiviste njenog Fonda za humanitarno pravo. Vijest o privođenju policijskog istražitelja Nikole Kajkića i Zorice Gregurić u Srbiji, nisu prenijeli svi mediji u Hrvatskoj. Neki su možda posumnjali, da je cijela priča izmišljena, ili barem preuveličana. Kako bi otklonili svaku sumnju, ali i otkrili pravu pozadinu, razgovarali smo s gospođom Natašom Kandić, koja svakako dobro poznaje prilike u Srbiji, ali i praksu BIA-e, srpske inačice hrvatske SOA-e.

Kajkić i Kandić, godinama surađuju na rasvjetljavanju zločina

Uostalom, Nikola Kajkić, nije, kao što su neki mediji objavili, došao isključivo na poziv Florence Hartmann. Naime, on već godinama surađuje s Fondom za humanitarno pravo, što nam je potvrdila i Nataša Kandić.

„Nikola Kajkić je jedan veoma pristojan čovjek i vrhunski profesionalac. U 25 godina svog rada, upoznala sam veliki broj policajaca i smatram da se radi o poštenom čovjeku koji svakom predmetu pristupa stručno i profesionalno. On posjeduje veliko znanje i posvećen je svom radu. Vjerujem da bi isto postupao, i jednako požrtvovno radio, da su u pitanju srpske žrtve. Nacionalnost žrtva, Kajkiću nije presudna, on je istinski profesionalac. „

Kako je izgledala vaša suradnja?

„Mi surađujemo godinama. Ustupili smo mu neke fotografije i dokaze za njegove publikacije. U Srbiju je doveo i sina jedne od žrtava iz Sotina. Tako se uspio utvrditi i identitet žrtava. Njegov doprinos rasvjetljavanju zločina je golem.„

Znate li da je u Hrvatskoj suspendiran?

„Iskreno, ne znam zašto su ga suspendirali. Zajedno s Ivanom Grujićem, on je najviše napravio za utvrđivanje istine o masovnim grobnicama žrtava, ali i na području istraživanja počinitelja. Koliko sam upoznata, on je i dalje predsjednik sindikata policije. Ne znam kome je u interesu da se takav profesionalac suspendira.

Prema vašem iskustvu, koji su mogući motivi za ovakav postupak BIA-e?

„Razgovarala sam s Nikolom. On je još u stanju šoka, a i ja sam šokirana. Bojim se da ti ljudi iz BIA-e, uopće ne razumiju rad nevladinih organizacija. To što su napravili Kajkiću je protuzakonito. To je strašno! Vrijeđali su mu ustašku majku i prijetili ubojstvom ako se ikada opet pojavi u Srbiji. Doživio je i fizičko maltretiranja. Gušili su ga za vrat. Odmah nakon privođenja u službene prostorije, počeli su s torturom. Nije tu bilo nikakvog pristojnog obraćanja sa „Vi“, nego odmah slušaj ti, i tako dalje redom.“

Ali što je pozadina, koja je svrha takvog brutalnog postupanja?

„Gledajte, ne znam jesu li iz BIA-e svjesni što mi radimo. Mi se bavimo istraživanjem svih zločina i komemoriranjem svih žrtava, bez obzira na nacionalnost. Svake godine obilazimo sve grobnice i imamo međunarodnu potporu u svom radu. Ovo što su oni napravili, može se shvatiti i kao napad na naš rad, jer Nikola Kajkić je i naš suradnik. „

Kako komentirate optužbe Zorice Gregurić koja tvrdi da je nalog za privođenjem Nikole Kajkića došao iz Zagreba?

„Iskreno, ja ne znam što se događa u MUP-u Republike Hrvatske i tko ima motive iz Hrvatske da se Kajkića ovdje privodi i maltretira, no ono što vam mogu reći jest to da su Kajkića pratili otkad je ušao u Srbiju, i to vjerojatno nije prvi puta. Znali su s kim se sastaje i gdje se kreće, znači nadzirali su ga cijelo vrijeme i znali sve detalje o njegovom boravku. „

Sramotna uloga Kolinde Grabar-Kitarović i Andreja Plenkovića

Nikola Kajkić, policijski istražitelj, u čije se poštenje i profesionalnost kune Nataša Kandić, prekaljeni borac za ljudska prava i heroina Srbije, jedna od najznačajnijih žena u ovom dijelu Europe, za hrvatsku policiju predstavlja nepodoban kadar, kojeg treba kirurški odstraniti. Istodobno, umjesto s Natašom Kandić, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade, Andrej Plenković, o budućnosti na ovim prostorima, razgovaraju s Aleksandrom Vučićem. Umjesto boraca za istinu, njihovi partneri u Srbiji su čuvari mitova i laži, oni koji informacije o žrtvama i počiniteljima skrivaju. Sada stvari postaju jasnije. Da je Nikola Kajkić, stvarno neki ekstrem, Nataša Kandić, nikada ne bi s njime surađivala, baš kao što Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković, da im je stalo do istine, nikada ne bi ulazili u dijalog s Aleksandrom Vučićem, očitim nalogodavcem ovog brutalnog ophođenja prema istražitelju Nikoli Kajkiću.

 

Autor: Marin Vlahović

Izvor: dnevno.hr