Photo: Stipan Ujdur
Negdje na prijelomu 16. i 17. stoljeća, dubrovačko pomorstvo sve jasnije gubi zamah. Kao uzrok ovoj pojavi najčešće se navodi obrazloženje kako nakon velikih geografskih otkrića Mediteran gubi na značaju pošto se glavnina prometa navodno seli na oceane. Međutim, na budućnost dubrovačkog pomorstva, uostalom kao i na brodarstvo ostalih sredozemnih trgovačkih republika, pogubnija je činjenica da u ovo vrijeme dobivaju snažne konkurente u francuskoj i engleskoj, pa i nizozemskoj konkurenciji.
– Na sve teže uvjete privređivanja Dubrovčani reagiraju pohranjivanjem kapitala u inozemnim novčarskim institucijama. Vlada će Republike oporezivanjem kamata nastojati utjecati na ovaj pogubni trend, ali rezultati ovih intervencija biti će vrlo skromni. Do te mjere da će u prvim desetljećima 17. stoljeća vrijednost pologa u inozemstvu nadmašiti ukupnu vrijednost kapitala plasiranog u čitavo gospodarstvo Republike.- kazao je naš sugovornik u drugom dijelu priče o floti Dubrovačke Republike, prof. dr. sc. Ivica Prlender.
Posljedice katastrofalne „velike trešnje“ iz 1667. godine, koja podrazumijeva golemi gubitak stanovništava (Prema procjenama između polovine i dvije trećine ukupne populacije), ogromna materijalna razaranja i razbuktavanje vanjsko političke krize, samo su podjarila dotadašnje negativne gospodarske trendove.
Photo: Boris Kačan
Gubitak državnosti
U tom novom uzletu, koji istina nikad nije dostigao značaj davne slave, Dubrovčani nastoje doploviti do novih potentnih tržišta. Najbolje svjedočanstvo kako iako stara i aristokratska republika ima jasnu i točnu viziju globalne budućnosti je činjenica da je upravo Dubrovačka Republika bila prva država koja je službeno priznala neovisnost pobunjenih američkih kolonija – budućih Sjedinjenih Američkih Aržava.
– No ni svo umijeće diplomata, ni poslovična vještina i hrabrost pomoraca nije bila dovoljna da spriječi neizbježno. Gubitak državnosti! Naime, početkom 19. stoljeća, pred nezaustavljivim nastupanjem Napoleonovih armija, nestali su i posljednje naznake ravnoteže europskih sila. U tom dotad neviđenom vrtlogu francuska je vojska okupirala teritorij Republike, a nedugo po tom i onemogućila isticanje nacionalne zastave na dubrovačkim brodovima. Bila je to smrtna presuda za dubrovačko pomorstvo – kazat će prof.dr.sc. Prlender.
Nakon Bečkog kongresa (1814-1815) dubrovački je teritorij pripao Habsburgovcima. Tako je prostor stare mediteranske trgovačke republike nasilno uklopljen u podunavsku monarhiju, a njen je glavni grad postao tek marginalnim rubnim mjestom golemoga srednjoeuropskog carstva.
– Jasno, slijedom novonastalih prilika dubrovačko brodarstvo ostavljeno bez svoje države i svoje zastave naglo se rasulo do samog nepovrata – zaključio je prof.dr.sc. Ivica Prlender priču o nekad slavnoj floti Dubrovačke Republike.
Izvor: morski.hr