Gordan Lauc: Cijena panedemije!?
Upravo objavljeni službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da je u 2020. godini u bolnicama liječeno 134.546 pacijenata manje no u 2019. godini, što je pad od oko 19%. Posebice izražen pad je u liječenju kroničnih bolesnika gdje je liječeno za četvrtinu manje bolesnika no u 2019. godini. Prosječna popunjenost kreveta je u tom periodu smanjena sa 71,65% na 57,11%, tako da tu ne možemo govoriti o preopterećenju sustava s COVID-19 bolesnicima. Radi se o psihozi straha i administrativnih prepreka za pristup sustavu zdravstva koje su onemogućile preko 130,000 ljudi da dobiju potrebnu zdravstvenu skrb
Upravo objavljeni službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da je u 2020. godini u bolnicama liječeno 134.546 pacijenata manje no u 2019. godini, što je pad od oko 19%. Posebice izražen pad je u liječenju kroničnih bolesnika gdje je liječeno za četvrtinu manje bolesnika no u 2019. godini.
Prosječna popunjenost kreveta je u tom periodu smanjena sa 71,65% na 57,11%, tako da tu ne možemo govoriti o preopterećenju sustava s COVID-19 bolesnicima. Radi se o psihozi straha i administrativnih prepreka za pristup sustavu zdravstva koje su onemogućile preko 130,000 ljudi da dobiju potrebnu zdravstvenu skrb.
To je ono što zovem „cijena pandemije“, tj. svaki taj bolesnik je žrtva našeg odgovora na pandemiju. Dio njih je nažalost i preminuo i treba ih brojati kao žrtve našeg odgovora na pandemiju. Svaka zabrana, ograničenje ili odluka o tome da nešto smijemo, ili ne smijemo, ima svoju cijenu koju treba uzeti u obzir pri odlučivanju. Kroz desetljeća socijalizma smo naučili da državno upravljanje nije dobro za gospodarstvo i društvo. Isto tako je i sa zdravljem. Zdravlje treba biti stvar pojedinca i njegovog liječnika, a država samo mora stvoriti preduvjete da zdravstveni sustav može funkcionirati.
Nikada nisam implicirao da su liječnici ili sestre krivci za to što je naš odgovor na pandemiju ubio velik broj ljudi. Takva tvrdnja je bila zločesta manipulacija pojedinaca kojima se ne sviđa moje kritičko preispitivanje našeg odgovora na pandemiju i protivljenje „strogim mjerama“. I ne zaboravimo da je naš odgovor na pandemiju bio najmanje restriktivan u EU. Prema indeksu strogosti koji računaju na Sveučilištu u Oxfordu, osim u prvom valu, bio je čak blaži i od onoga u Švedskoj koja se sve više ističe kao primjer uspješnog upravljanja pandemijom. Zbog toga je i broj žrtava našeg odgovora na pandemiju manji no u bilo kojoj od susjednih zemalja, ili zemalja s kojima smo činili Jugoslaviju ili Austro-Ugarsku monarhiju osim Austrije, te brojnih drugih zamalja na svijetu.
