Dobre knjige

Helena Sablić: Slavonski tekst hrvatske književnosti

Slavonski tekst hrvatske književnosti, povjesnica je slavonske pisane književnosti od XII. stoljeća do kraja XX. stoljeća. Ona nam na više od 400 stranica nudi dijakronijski uvid u tekstove koji su oblikovali književnu i kulturnu zbilju slavonskoga međurječja kroz devet stoljeća

Autor Biram DOBRO
0

Slavonski tekst hrvatske književnosti, povjesnica je slavonske pisane književnosti od XII. stoljeća do kraja XX. stoljeća. Ona nam na više od 400 stranica nudi dijakronijski uvid u tekstove koji su oblikovali književnu i kulturnu zbilju slavonskoga međurječja kroz devet stoljeća. Prethodilo joj je prikupljanje građe (inventio), njezino raspoređivanje (dispositio) i konačna jezična fiksacija (elocutio). Svaki od tih čimbenika, pri čemu je zacijelo prvi najmukotrpniji, zahtijevao je strpljiv, dugotrajan i sustavan rad. (…) Ovaj ambiciozni književnoznanstveni projekt, iza kojeg obično stoji institucionalna potpora, autori su ostvarili poštujući propisane norme za književnu historiografiju: uvažili su kronologijski slijed i proveli periodizaciju, dali uvid u cjelovitost kulturno–povijesnih zbivanja kao i u dominantne poetičke matrice zasebnih razdoblja, pripovijedanje usustavili prema kauzalno–temporalnim relacijama, opremili knjigu izborom iz literature (književnopovijesnim pregledima i predmetnom literaturom s monografijama i zbornicima, kao i izabranim naslovima iz periodike), dodali knjizi kazalo imena i sažete biobibliografske odrednice u Glosariju. Autori nisu odstupili od strukturalističkog postulata o primatu književnog teksta, ali su ga istovremeno oplodili poststrukturalističkim pogledom na književnost, koji tekst nužno lišava samodostatnosti i smješta ga u širi komunikacijski prostor mreže diskurzivnih kodova koji čine ukupni prostor jedne kulture. Dobar referentni okvir knjizi čine i brojni paratekstovi priloženi kao ilustrativni materijal (naslovnice prvih izdanja, posvete, predgovori dobrovoljnom štiocu).

Ružica Pšihistal

U ovoj smirenoj, samouvjerenoj, čudesnoj i elegantnoj knjizi dobili smo topografiju slavonske kulture koja ne ontologizira i ne nameće svoj identitet, nego blago i utemeljeno otkriva konstrukte identiteta poštujući razlike, i razlike čuvajući identitete. Deset godina nakon što je slavonski kulturni prostor eksplodirao u stvarnom ratu i u simboličnom ratnom pismu, u ovoj se knjizi dogodila eksplozija moderne književne povijesti i moderne književne znanosti, a time i bitan pomak u razvoju pisanja povijesti književnost kao povijesti kulturnoga prostora. Dobili smo golemu simboličnu tkanicu hrvatske kulture — slavonsku geokulturologiju i urbokulturologiju — istodobno priču i sliku, arhiv i viđenje, simbol i zbilju, dušu i tijelo.

Dubravka Oraić Tolić

Izniman prinos hrvatskoj znanosti o književnosti, izniman prinos slavonsko–baranjsko–srijemskom kulturnom prostoru u kojem živimo i djelujemo. Ukazuje na vrijednosti, otkriva nepoznato, potvrđuje poznato, gleda na književne pojave i tekstove iz novih, inovativnih kuteva. Sve čestitke autorima!

Mirko Ćurić

Vrijednost je ove knjige u tome što Sablić Tomić i Rem nisu, u svojoj kombinaciji imanentnog i kontekstualnog pristupa te estetskoga i širega filologijskog kriterija, odabrali samo reprezentativne autore, dakle one koje je književna povijest ovjerila kao takve, nego su nastojali uvesti i one koje sâmi prepoznaju kao literarne eksplozije, ali i ostale djelatne autore koji kreiraju postupni proces razvoja hrvatske književnosti u Slavoniji, pokazujući kako jedan dio njih ni danas nije pročitan, a za njihov rad izostaju recenzije i kritičke opservacije.

Dubravka Brunčić

Biram DOBRO 4402 posts 0 comments

Tekstovi Uredništva, gostujućih autora ili iz drugih medija.

Moglo bi vam se svidjeti Još od autora
Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.