Ivan MANCE: Deset činjenica o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu

Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, Dana NKS u Zagrebu te 541. obljetnice tiskanja naše prve tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora u Kosinju (22. veljače 1483. – 22. veljače 2024.), krovna i najvažnija glagoljska znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj – Staroslavenski institut (dalje: STIN), objavila je članak iz naslova na svojim stranicama i na Facebooku.

Članak¹ su prenijeli mnogi portali, knjižnice, škole, istaknuti političari, znanstvenici te druge institucije i pojedinci u Republici Hrvatskoj

Obzirom je prije nekoliko mjeseci objavljeno novo istraživanje na razini doktorskog rada i iz njega knjiga “Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija”, obzirom imamo različita znanstvena razmišljanja kroz nove analize književnika Tomislava Beronića,² a prije njega Mile Bogovića, Eduarda Hercigonje, Zvonimira Kulundžića, Marka Japundžića i mnogih drugih bilo je važno napisati ovaj osvrt na tekst STIN-a. Osvrt je sastavljen tako da se po svakoj od 10 točaka daje originalni tekst STIN-a, dok ispod njega dolazi različito promišljanje – ukoliko takvo po pojedinoj točci postoji.

U duhu korektne znanstvene komunikacije i objektivne različitosti u znanstvenim stavovima ovaj se osvrt donosi kao pokazatelj da u hrvatskom glagoljaštvu neka od najvažnijih pitanja nisu riješena, iako se u javnosti posljednjih 60 ili više godina kontinuirano prikazuju kao utemeljena znanstvena činjenica. U znanosti sve može i mora biti podložno metodološkoj i objektivnoj reviziji, analizi i propitivanju – jer jedino takav pristup jamči napredak i nova znanja, a što je u nukleusu znanosti same. Pročitajte.

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače)

Obvezuje nas da se podsjetimo:

• 1. STIN: povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka ćirilometodske tradicije
• Mance: povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka jeronimske tradicije. Ćirilometodska hipoteza³ nema nikakvu tradiciju u hrvatskom glagoljaštvu. Ta tradicija posvećena je isključivo i jedino sv. Jeronimu Dalmatincu.

• 2. STIN: glagoljaštvo obuhvaća pismenost na hrvatskom tipu glagoljice i na hrvatskom tipu ćirilice (glagoljica je autorsko pismo, a ćirilica se razvila iz grčkoga alfabeta)
• Mance: glagoljaštvo obuhvaća pismenost na hrvatskom tipu glagoljice i na hrvatskom tipu ćirilice, tzv. bosančice (glagoljica je izvorno hrvatsko pismo, a ćirilica je autorsko pismo razvijeno iz grčkoga alfabeta)

• 3. STIN: prvi dokumentirani spomen glagoljaštva vezan je za splitski crkveni sabor 925. godine, a njegovo povlačenje iz povijesti za Drugi vatikanski koncil u 20. stoljeću
• Mance: prvi spomen glagoljaštva – na razini radne hipoteze – može biti vezan za 640. godinu i tzv. Solinski glagoljski psaltir, kako nam kazuje zadarski nadbiskup Matej Karaman 1753. godine u djelu: Identità della lingua litterale Slava, e necessità di consenarla nei’ libri Sacri. To nije jedini izvor koji ukazuje na mogućnost postojanja nekog oblika glagoljice prije sv. Ćirila i Metoda, no tim se pitanjima mainstream znanost u Hrvatskoj ne želi baviti. Na splitskom crkvenom saboru 925. godine nema riječi o pismu bukvici ili jerolimici ili glagoljici već se govori isključivo o slavenskom bogoslužju i Metodovoj doktrini.⁴ Povlačenje glagoljice iz povijesti vezano je za Drugi vatikanski koncil u 20. stoljeću – koje traje sve do 2023. godine i prve objave hrvatske glagoljske knjige nakon 118 godina, romana književnika Tomislava Beronića: Misal kneza Anža Frankopana.

• 4. STIN: zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva, u kojem nastaju najreprezentativnije rukopisne knjige i koje se završava pojavom tiska, obuhvaća 14. i 15. stoljeće
• Mance: u potpunosti točno.

• 5. STIN: Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva slavi se 22. veljače jer je toga dana 1483. godine izdana prva hrvatska tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), od kojega je danas sačuvano 14 primjeraka
• Mance: Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva slavi se 22. veljače jer je toga dana 1483. godine dovršeno tiskanje 200 primjeraka prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), od kojega je danas sačuvano 14 primjeraka.

• 6. STIN: priređivači Prvotiska nisu se potpisali niti su zabilježili gdje je misal otisnut (promislimo vrijednosti koje su u temelju te odluke!!)
• Mance: financijeri, slagari i tiskari Prvotiska nisu se potpisali u njegovom kolofonu. No, prvi hrvatski tiskar i autohtoni Kosinjanin Ambroz Kacitić od plemena Kolunić ostavio je svoj rukopisni zapis od 15. studenog 1482. u Misalu kneza Novaka – koji je tada bio u prvoj tiskari, jer je služio kao predložak za izradu Prvotiska – i kroz koji je ukazao na sve slijepe otiske u Prvotisku. U tim slijepim otiscima Ambroz Kacitić ostavlja u kalendaru Prvotiska svoj prepoznatljiv potpis Broz ž(akan) kod datuma Uskrsa 1483. godine – 30. ožujka te kodirane tragove na svoje imendane 8. siječnja i 7. prosinca. Na dvije stranice rubrika Prvotiska u slijepim otiscima ostavlja i druge kodirane tragove o kosinjskim pavlinima i moguće kosinjskom samostanu sv. Petra. Promislimo snagu intelekta i inovativnost prvog hrvatskog tiskara te potrebu postavljanja slijepih otisaka u Prvotisak.

• 7. STIN: živahna rasprava o tome gdje je Prvotisak mogao biti tiskan uključuje Rim, Veneciju, Izolu, Kosinj, Senj i Modruš, a na pitanje tko je to mogao biti, progovaraju jezične osobitosti misala koje upućuju na Istrane
• Mance: donedavna živahna rasprava⁵ o tome gdje je Prvotisak mogao biti tiskan uključivala je Rim, Veneciju, Izolu, Roč, Istru općenito, Kosinj, Senj i Modruš. Sve navedene teze postavljane su nasuprot Kosinjske teze. Mnoge od njih bez jednog jedinog dokaza i pokazatelja provlače se u literaturi kao šturo autorsko prepisivanje „jednih od drugih“ (Rim, Venecija, Senj), pojedine teze bile su u potpunosti neznanstveno i nekritički promašeno postavljene (Modruš) dok se ubiciranje Roča i Izole gradilo gotovo isključivo na jednom rukopisnom zapisu žakna Jurija u Novakovom misalu. Pojedine jezične osobitosti misala upućuju na činjenicu da je Prvotisak pripreman za cjelokupno hrvatsko glagoljsko područje, od Istre, preko Like i Primorja s otocima, do Dalmacije. Nedavnim istraživanjem dr.sc. Ivana Botice i suradnika utvrđeno je upravo to: Prvotisak se od 16. do 18. stoljeća koristio na gotovo cjelokupnom hrvatskom glagoljskom području.

• 8. STIN: u kalendaru Prvotiska za dan 14. veljače piše »Kurila i Metudie ispovêdniku«, a za 30. rujna »Eronima prozvitera ispovêdnika«
• Mance: u potpunosti točno. Isto tako u kalendaru Prvotiska za dan 8. siječnja i 7. prosinca piše: »Ambrozija biskupa ispovêdnika«. Za dan 10. siječnja piše: »Pavla prvoga remiti« dok za dan 22. veljače piše: »Prêstol svetago Petra apostola«. U kalendaru Prvotiska postoji preko 160 spomendana različitih svetaca, raznih blagdana itd. Kalendar Prvotiska, po uzoru na kalendar rimskog misala s dodacima nekih hrvatskih svetaca i blagdana predstavlja isključivo i jedino to: kalendar.

• 9. STIN: Jeronimu, Ćirilu, Metodu i Grguru Ninskom posvećen je dokumentarni film Mitski i zbiljski glagoljaški velikani.
• Mance: Veneciji, Rimu i Senju kao lokacijama tiskanja Prvotiska nije posvećen niti jedan znanstvenoistraživački redak u cjelokupnoj znanstvenoj literaturi. Modrušu je posvećen jedan neznanstveni i nemetodološki uradak na tri stranice, dok Roč i Izola imaju posvetu u jednom ozbiljnom znanstvenoistraživačkom radu dr. sc. Marije s. Agnezije Pantelić koji predlaže Istru kao lokaciju redakture. Kosinju kao lokaciji tiskanja prvotiska posvećene su: tri knjige i preko 30 članaka Zvonimira Kulundžića te dvije knjige i preko 20 članaka Ivana Mancea.
  Svetom Jeronimu posvećen je Papinski hrvatski Zavod sv. Jeronima u Rimu, posvećena mu je ogromna zidna slika u Vatikanskoj biblioteci s tekstom „autor Jerolimice“, posvećeno mu je osam papinskih poslanica koje kroz povijest o njemu izrijekom govore kao autoru-tvorcu glagoljice, posvećeno mu je stotine crkvi u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti te deseci knjiga koje istražuju njegov glagoljski život kao i rad na Bibliji Vulgati. Ćirilu i Metodu kao istinskim naučavateljima kasnijeg istočnog obreda posvećeno je bezbroj ikona, freski, crkava, literature, materijala i radova u kulturi i povijesti Bugara, Rusa, Srba, Makedonaca i drugih – jednom riječju nekad u Bizantskoj, a danas u pravoslavnoj kulturi.

• 10. STIN: mlađem i zbiljskom glagoljaškom velikanu, Vidu iz Omišlja, i njegovoj kultnoj knjizi iz 1396. posvećena je Večer hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
• Mance: jednom od najvažnijih hrvatskih glagoljaša i zbiljskom glagoljaškom velikanu, rođenom Kosinjaninu Brozu žaknu – Ambrozu Kacitiću, prvom hrvatskom tiskaru, pisaru Kolunićevog zbornika, pavlinu, svećeniku, javnom bilježniku, učitelju popova glagoljaša, bliskom suradniku Anža Frankapana Brinjskog, vrhunskom poznavatelju glagoljice, latinice i bosančice nikada u hrvatskoj povijesti nije posvećeno apsolutno ništa.
  Kosinju je posvećeno nekoliko dokumentarnih filmova i radio emisija dok se o Kosinjskoj tiskari posljednjih mjeseci govori i u Hrvatskom Saboru.⁶

STIN: Sretan, vedar i novim znanjima plodan Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva!
Mance: Sretan, vedar i prihvaćanjem novih znanstvenih saznanja plodan Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, dan kada je u gradu Kosinju prije 541. godinu otisnuta naša prva tiskana knjiga!

Izvori

1. Staroslavenski institut: 10 činjenica o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu, više na: https://stin.hr/events/10-cinjenica-o-hrvatskoj-glagoljici-i-glagoljastvu/, pristupljeno: 24.2.2024.
2. Beronićeva promišljanja o Ćirilometodskoj hipotezi i stvarnom porijeklu glagoljice mogu se za sada pratiti na njegovim Facebook stranicama: https://www.facebook.com/tomislav.beronic
3. Hipoteza je: neprovjerena i nesigurna postavka… ima obilježje veće ili manje vjerojatnosti prema tomu koliko se pretpostavljena veza može iskustveno potvrditi, praktički provjeriti. Više na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/hipoteza, pristupljeno: 24.2.2024.
4. Doktrina je daleko širi pojam od jezika ili pisma. Više na: https://enciklopedija.hr/clanak/doktrina, pristupljeno: 24.2.2024.
5. Sve važno o tragediji te “živahne rasprave” može se pročitati u knjizi Zvonimira Kulundžića: Tragedija hrvatske historiografije, Zagreb, 1970.
6. Sve video sadržaje oko Kosinja i Kosinjske tiskare možete pratiti na Youtube kanalu Kosinj: https://www.youtube.com/@kosinj