Hrvatsko tržište kockanja: Rekordni profiti i pandemija ovisnosti

Sa ciljem istraživanja kakva je situacija porasta kockanja koje za sobom vuče ovisnost išli smo analizirati javno dostupne podatke tvrtki koje se bave pružanjem igara na sreću a isto tako za podatke smo se obratili Poreznoj upravi koja nam je dostavila podatke koji su šokantni . Hrvatsko tržište igara na sreću posljednjih nekoliko godina nije samo raslo – ono je eksplodiralo. Službeni podaci Porezne uprave i financijska izvješća privatnih priređivača otkrivaju zapanjujuću sliku industrije koja ostvaruje povijesne profite. No, iza blještavih brojki krije se mračna stvarnost: ovi rekordi izgrađeni su na dramatičnom porastu uloga građana, a stručnjaci sve glasnije upozoravaju na alarmantan rast ovisnosti, opisujući stanje kao “pandemiju kockanja”.

Državna blagajna puna kao nikad prije

Službeni odgovor Porezne uprave potvrđuje vrtoglavi rast prihoda koji se slijevaju u državni proračun. Ukupni iznos prikupljen od poreza i naknada na igre na sreću je udvostručen u samo pet godina:

• 2020: 174,6 milijuna €
• 2021: 190,5 milijuna €
• 2022: 251,2 milijuna €
• 2023: 310,7 milijuna €
• 2024: 354,2 milijuna €

Ovaj ogroman iznos nije monolitan. On se sastoji od niza davanja, a podaci Porezne uprave za 2024. godinu otkrivaju glavne izvore:

• Mjesečna naknada od automata: 92,5 milijuna €
• Porez na dobitke od klađenja: 74,1 milijun €
• Mjesečna naknada od casina: 64,0 milijuna €
• Mjesečna naknada od klađenja: 60,0 milijuna €

Ove brojke direktna su posljedica ekspanzije poslovanja privatnih tvrtki, čiji prihodi i dobit rastu iz godine u godinu.

Online revolucija kao motor ekspanzije

Porezna uprava u svom odgovoru izričito navodi: “Iz ukupnog prometa ostvarenog od igara na sreću u promatranom razdoblju, najznačajniji rast evidentiran je u segmentu online priređivanja igara na sreću.”

Brojke to i dokazuju. Prihodi proračuna od naknada za online igre doslovno su eksplodirali:

• On-line casino naknade: Skočile su s 15,7 milijuna € (2020.) na 59,3 milijuna € (2024.) – porast od 277%.
• On-line klađenje naknade: Porasle su s 19,3 milijuna € (2020.) na 41,1 milijun € (2024.) – porast od 113%.

Zajedno, samo ove dvije stavke online kockanja u proračun su 2024. donijele preko 100 milijuna eura. Dostupnost igara 24/7 putem pametnih telefona stavila je casino u svaki džep, što je ključni uzrok porasta potrošnje i ovisnosti.

Tko profitira? Rang lista najjačih igrača

Rast državnih prihoda samo je odraz onoga što se događa u privatnom sektoru. Analiza poslovanja i rang lista prema neto dobiti za 2024. godinu jasno pokazuju tko su najveći pobjednici tržišne utakmice.

Pandemija kockanja: Društvena cijena profita

Dok vlasnici i dioničari ostvaruju povijesne profite, stručnjaci za mentalno zdravlje i liječenje ovisnosti zvone na uzbunu. Eksponencijalni financijski rast industrije ima izravnu i poražavajuću posljedicu: epidemiju ovisnosti o kockanju. Posljedice su razorne: financijska propast, raspad obitelji, teška depresija i anksioznost.

Država u dubokom konfliktu interesa

Paradoksalno, država je osmislila mehanizam kojim se dio plijena vraća društvu. Iz Porezne uprave preciziraju da se za financiranje sporta, kulture, borbe protiv ovisnosti i drugih programa izdvaja točno: “50% godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u casinima, 50% mjesečne naknade…, 50% ostvarene dobiti Hrvatske Lutrije d.o.o.” i tako za sve oblike igara.

No, ovim država ulazi u dubok sukob interesa. Postala je financijski ovisna o industriji koja sustavno stvara socijalne i zdravstvene probleme, a zatim dio “krvavog novca” koristi za saniranje štete koju je sama omogućila. Postavlja se pitanje je li taj iznos i približno dovoljan da pokrije ogromnu društvenu i ekonomsku štetu koja nastaje.

Službeni podaci Porezne uprave i poslovni rezultati tvrtki ne ostavljaju prostora za sumnju. Hrvatska se suočava s tržištem kockanja koje je profitabilnije no ikad i s javnozdravstvenom krizom koja izmiče kontroli. Priča o uspjehu ove industrije zapravo je priča o tisućama uništenih sudbina. Ignoriranje ovih podataka znači svjesno zatvaranje očiju pred pandemijom koja ne uništava tijela, već živote i obitelji.

Online tsunami: “Zvijer je puštena s lanca”

Svi se stručnjaci slažu: glavni motor ekspanzije je online kockanje. Podaci Porezne uprave to potvrđuju – prihodi od naknada samo za on-line casino igre skočili su za 277% u posljednjih pet godina.

Dr. Bagarić u svojim javnim nastupima  naglašava da je “internet kockanje puno opasnije, puno više štete nanosi i puno više razara obitelji”. Dok kod fizičkog odlaska u kockarnicu postoje prepreke, sram i šansa da vas netko odgovori, internet je u kući. “Kad se pojave ti emocionalni problemi potreban je samo jedan klik,” upozorava Bagarić. Leonard Mesarić, voditelj projekta prevencije, to je slikovito sažeo citirajući prof. Zoričića: “Prije interneta zvijer je bila na lancu, nakon interneta zvijer je puštena s lanca.”

Ljudska cijena profita: Javnozdravstvena kriza

“Kockanje je teška, progresivna bolest,” ističe dr. Bagarić, objašnjavajući da ovisnici kockanjem pokušavaju liječiti svoje emocionalne probleme poput depresije i anksioznosti. “Dok mi večeras pričamo, više od 100 tisuća ljudi ili kocka ili se frenetično bori za zrak da nađe neki novac da bi mogli kockati.”

Ono što posebno zabrinjava jest dob ovisnika. “Nekada je bilo nezamislivo vidjeti ovisnika o kockanju koji nema 35-40 godina. Danas se ta dobna granica spušta na 20 godina, pa i ispod. Emocionalni aparat kod mladih ljudi je nerazvijen i njih kockanje uhvati lakše, brže, a i posljedice su teže,” naglašava Bagarić.

Reakcija države: Korak na pola puta?

Suočena s alarmantnim stanjem, država je pripremila novi Zakon o igrama na sreću. Mjere uključuju obveznu identifikaciju svih igrača, registar samoisključenih osoba, zabranu kladomata u kafićima te drastično ograničavanje oglašavanja. Također se uvodi minimalna udaljenost kladionica (200m) i casina (500m) od škola i vjerskih objekata.

Iako pozdravlja mjere, dr. Bagarić u svom javnom nastupu ih ocjenjuje kao “korak na pola puta” i poručuje da struka traži “još snažnije, preciznije i dublje mjere”. Ostaje ključni problem sukoba interesa: država ovisi o prihodu od industrije koja stvara krizu koju bi trebala rješavati. Dio novca se, kroz propisani model, usmjerava na liječenje ovisnosti, no pitanje je može li taj iznos ikada sanirati štetu koju stotine milijuna eura uloženih u kockanje naprave hrvatskim obiteljima.

Vrijeme za alarm

Službeni podaci, poslovni rezultati i vapaji stručnjaka ne ostavljaju prostora za sumnju. Hrvatska se suočava s tržištem kockanja koje je profitabilnije no ikad i s javnozdravstvenom krizom koja izmiče kontroli. Priča o uspjehu ove industrije zapravo je priča o četvrt milijuna uništenih sudbina. Pitanje je hoće li novi zakon biti dovoljan da se “zvijer” koja je puštena s lanca barem djelomično stavi pod kontrolu.

Ivo Krištić

Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz programa

poticanja novinarske izvrsnosti