Obilazeći mnoga naselja između padina poluotoka Vrmca i Orjena, kako ona naseljena, tako i ona danas napuštena, fotograf Dražen Zetić objektivom je i okom zaljubljenika u Boku kotorsku, vizualno bilježio fragmente bogate povijesti, kulturne i prirodne baštine jugoistočnog prostora Jadranskog mora na kojem stoljećima žive bokeljski Hrvati i koji su danas hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori.
Kroz motive na fotografijama, nastalim od 2015. do 2020. godine, iščitavamo bogatu povijest svakodnevice, život između mora i planina, u okviru ribarstva, vinogradarstva i pomorstva (mornarice), ali i prisutnost vojne obrane kao neizostavnog dijela prošlog i suvremenog iskustva i identiteta kraja.
Bokeljska mornarica najistaknutiji je označitelj identiteta Bokelja u domicilnom prostoru, ali i Bokelja u iseljeništvu.
Kroz portrete časnika, dijelove svečanoga ruha, oružje i zastave koji nam kazuju o ustrojstvu i hijerarhizaciji, upoznajemo bogatu kulturu Boke kotorske. S etnološkog i kulturnoantropološkog aspekta, kako u muškim odorama, tako i ženskim nošnjama, vidljivi su određeni društveni i kulturni aspekti življene svakodnevice Hrvata u Boki kotorskoj.
Uočava se povezanost s mornaricom i morem, razvijenost obrtništva, osobito umješnost u obradi zlata i srebra tehnikama filigrana i iskucavanja te prisustvo obrtničkih umijeća poput kožarstva i suknarstva.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=Qo5g0Lwc3a8&t=11s
Kroz prikaz krojeva i ukrasa (npr. bijela perjanica ponpona od nojeva pera, gajtana, zlatne kite pričvršćene na kalpak itd.), uočljiva je, u tradicijskom odijevanju, trgovinska komunikacija od mediteranskih zemalja do Orijenta.
Ženska narodna nošnja prikazuje utjecaj koji je pomorstvo, kao prosperitetno zanimanje muškaraca, imalo na odijevanje drugih članova obitelji. To je posebno vidljivo u svečanoj ženskoj nošnji izrađenoj od uvoznih, na putovanjima nabavljenih, skupocjenih materijala: svile, dobrotske ili venecijanske čipke, baršuna, s brojnim ukrasima npr. zlatnim pucetama. Nošnja, oglavlja, ukrasi i nakit odavali su status udane ili neudane žene, a dobri poznavatelji tradicijskog rukotvorstva, primijetit će na ovim fotografijama lokalne razlike u detaljima između gornjolastovskih i škaljarskih nošnji.
Fotografije prikazuju i heraldiku s temeljnim motivom Bokeljske mornarice “Fides et honor!” (Vjera i čast!), umijeće tradicijskog obrtništva kroz ukrase na trofejnom oružju, stijeg Bratovštine te mediteranske motive prirodnoga okoliša u kojemu je nastajala kultura i tradicija: školjke i kamen, kao svojevrsna aluzija na jugoistok Jadrana i na Mediteran.
Osim dokumentarističke vrijednosti fotografija, ističe se i njihova estetska vrijednost te autorova pažnja i zanimanje za detalje. Upravo su predmeti detaljno prikazani – njihova tekstura, odsjaji, kolorit, sjena i reljefnost, ono što ne promiče autorovu fotografskom oku. Svaki je, naizgled trivijalan, motiv na fotografijama dobio svojevrsnu monumentalnost. Kada je riječ o nekom položenom i oronulom brodskom dijelu, željezu ili užetu, ti motivi na autorovim fotografijama krupnim kadrom, igrom svjetla i sjene te živim koloritom, bivaju zaogrnuti nekom aurom svečanosti, nalik na onu koja odlikuje bokeljsko tradicijsko i vojno ruho.
Ovu izložbu možemo promatrati kao sadržajno relevantnu i zanimljivu etnolozima i kulturnim antropolozima, povjesničarima i povjesničarima umjetnosti s ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom.
Čestitamo autoru na desetoj izložbi fotografija o Boki kotorskoj!
Izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta (etnologinja i povjesničarka)
Doc. dr.sc. Tihana Rubić (etnologinja i povjesničarka umjetnosti)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu