Jelica Krišto: Milan Šufflayeva ostavština i prijateljstvo između Hrvata i Albanaca

Ima puno veza iskrenog prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda. Milan Šufflay je jedna od najtrajnijih i najinspirativnijih. Šufflay je bio hrvatski rodoljub, političar, povjesničar i znanstvenik po zvanju – i veliki prijatelj albanskog naroda. Bio je otvoren i neustrašiv. Za svoja uvjerenja bio je spreman platiti najveću cijenu. Zbog njegovog strastvenog rodoljublja, u prvoj jugoslavenskoj državi – Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je osnovana 1918. – Šufflay je bio sudski gonjen i osuđen na 3,5 godine zatvora. Pušten je na slobodu prije odsluženja cijele kazne zbog pritiska međunarodnih znanstvenih krugova.

Aristokrat po podrijetlu, Šufflay je rođen u Lepoglavi, Hrvatska, 9. studenog 1879. Imao je sreću da je rođen u obitelji koja je bila u stanju osigurati mu kvalitetno obrazovanje koje je poticalo razvoj njegovih mnogih talenata. Studirao je povijest i klasičnu filologiju na Sveučilištu u Zagrebu i bio je poliglot u pravom smislu riječi, lingvistički genij bez sumnje. Vladao je impresivnim brojem jezika, jedan od kojih je naravno bio i albanski. Doktorirao je povijest također na Sveučilištu u Zagrebu i dodatno se akademski usavršavao u Beču i Budimpešti u području povijesti Balkana. Njegov znanstveni rad bio je fokusiran na srednjovjekovnu povijest Hrvatske – i povijest albanskog naroda.

Uz postojanu ljubav prema svojoj domovini i narodu, njegova posebna strast bio je albanski narod i istraživanje albanske povijesti. Šufflayev doprinos albanologiji zauvijek će ostati jedno od najsnažnijih njegovih ostavština i istinsko svjedočanstvo prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda.

 Zajedno s Ludwigom von Thallóczyem i Konstantinom Jirečekom, Šufflay je objavio dva sveska takozvanog albanskog kodeksa – „Codex albanicus“, arhivske kolekcije nazvane „Dokumenti i diplomatski poslovi koji ilustriraju srednji vijek u Albaniji“. Prvi svezak objavljen je u Beču 1913., a drugi 1918. Oba sveska pokrivaju razdoblje od 344. do 1406. godine.

Godine 1916. Šufflay je objavio „Biologiju albanskog plemena“ i „Uvjeti u crkvama u pred-otomanskoj Albaniji“.

Godine 1924. objavio je dvije knjige o albanskoj povijesti – „Povijest sjevernih Albanaca“ i „Gradovi i tvrđave Albanije, poglavito u srednjem vijeku“.

Godinu dana kasnije, 1925. objavio je „Srbi i Albanci: njihova simbioza u srednjem vijeku“.

Kada su albanska Vlada i Akademija znanosti u Beču angažirali Šufflaya da sam napiše 3. svezak „Codexa albanicus-a“, počele su mu stizati prijetnje od strane veliko-srpskih krugova zbog njegovog predanog istraživanja albanske povijesti. Ignorirajući prijetnje, 1931. godine Šufflay je otputovao u Albaniju da potpiše još jedan ugovor s albanskom Vladom – o pisanju „Acta Albaniae“.

Pod zaštitom tadašnjeg jugoslavenskog monarha Aleksandra I., veliko-srpski krugovi su odlučili djelovati da spriječe Šufflaya da nastavi s istraživanjem albanske povijesti. Nedugo po povratku iz Albanije – 18. veljače 1931. divljački su ga napali srpski radikali u sačekuši na ulazu u njegovu zgradu u Zagrebu i s čekićem mu razbili lubanju. Napadači su potom provalili u Šufflayev stan i ukrali manuskript 3. sveska „Codex albanicus-a“. Šufflay je preminuo dan kasnije, 19. veljače 1931. Vlasti su čak odbile da se provodi ikakva istraga ubojstva.    

Međunarodna intelektualna zajednica bila je šokirana viješću o ubojstvu Milana Šufflaya. Albert Einstein i Heinrich Mann obratili su se Međunarodnoj ligi za ljudska prava i međunarodnoj znanstvenoj i kulturnoj zajednici apelom da prosvjeduju zbog ubojstva Milana Šufflaya. Njihov apel je 6. svibnja 1931. dospio čak na naslovnicu New York Times-a koji je eksplicitno optužio jugoslavenskog kralja Aleksandra I. za suučesništvo u počinjenom zločinu.

Šufflayeva intelektualna neustrašivost, njegovo ljudsko dostojanstvo i hrabrost bili su zadivljujući i uvijek će biti inspiracija. Bio je doista upečatljiv i kao čovjek i kao intelektualac.

Zbog njegovog golemog doprinosa afirmaciji albanskog naroda u povijesnom literarnom spektru, godine 2002. Šufflayu je albanska Vlada dodijelila prestižno odličje “Naim Frasheri d’or“, na znanstvenoj konferenciji „Shuflaj dhe Shqiptarët” o njegovom radu i doprinosu albanskim studijama koja je održana u Tirani. I u Tirani i u Draču jedna ulica nosi ime Milana Šufflaya, u čast uspomene na njega.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=kn3oKpFfAvc

Milan Šufflay i njegova ostavština uvijek će biti moćna veza između hrvatskog i albanskog naroda. Hrvatska je ponosna na njega i njegovo djelo. Hrvatske vlasti iznimno cijene Šufflayev ogromni doprinos boljem razumijevanju albanske povijesti. Čak se i otkriće Statuta Drišta iz 1460., na uličnim štandovima u Beču 1930., pripisuje njemu.

Šufflay je bio i raznolik pisac. Godine 1920., pod pseudonimom Alba Limi objavio je povijesni roman „Kostadin Balšić (1392.-1402.)“ koji je dodatno svjedočanstvo njegovog temeljitog poznavanja albanskog naroda, običaja i povijesti.

U svom iznimnom intelektualnom talentu, Šufflay se potvrdio i kao vizionar – naime u prvom hrvatskom romanu znanstvene fantastike „Na Pacifiku god. 2255.“ koju je 1924. objavio pod pseudonimom Eamon O’Leigh. Zbog ovog romana Šufflaya smatraju utemeljiteljem hrvatske znanstveno-fantastične književnosti. U ovom romanu je predvidio II. svjetski rat, porast temperatura i klimatske promjene, erupciju feminizma, porast ovisnosti o drogama i drugim stimulantima, vegetarijanstvo, GMO i dr.

Jako cijenimo svaki trud i pothvat očuvanja uspomene na život i djelo Milana Šufflaya. Smatramo to jako potrebitim u svrhu podsjećanja svih nas na potrebu uzajamnog poštivanja i u svrhu podsjećanja naroda u regiji na potrebu poticanja uzajamnog poštivanja i prijateljstva između naroda.   

Jelica Krišto, savjetnik

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Albaniji

Izvor: mvep.hr

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=eHUO6HLmzac

https://www.youtube.com/watch?v=35tpNU1cExc&feature=emb_title

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=35tpNU1cExc&feature=emb_title