Jelica Krišto: Milan Šufflayeva ostavština i prijateljstvo između Hrvata i Albanaca

Ima puno veza iskrenog prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda. Milan Šufflay je jedna od najtrajnijih i najinspirativnijih. Šufflay je bio hrvatski rodoljub, političar, povjesničar i znanstvenik po zvanju - i veliki prijatelj albanskog naroda. Bio je otvoren i neustrašiv. Za svoja uvjerenja bio je spreman platiti najveću cijenu. Zbog njegovog strastvenog rodoljublja, u prvoj jugoslavenskoj državi - Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je osnovana 1918. - Šufflay je bio sudski gonjen i osuđen na 3,5 godine zatvora. Pušten je na slobodu prije odsluženja cijele kazne zbog pritiska međunarodnih znanstvenih krugova

Photo: en.wikipedia.org
0

Ima puno veza iskrenog prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda. Milan Šufflay je jedna od najtrajnijih i najinspirativnijih. Šufflay je bio hrvatski rodoljub, političar, povjesničar i znanstvenik po zvanju – i veliki prijatelj albanskog naroda. Bio je otvoren i neustrašiv. Za svoja uvjerenja bio je spreman platiti najveću cijenu. Zbog njegovog strastvenog rodoljublja, u prvoj jugoslavenskoj državi – Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je osnovana 1918. – Šufflay je bio sudski gonjen i osuđen na 3,5 godine zatvora. Pušten je na slobodu prije odsluženja cijele kazne zbog pritiska međunarodnih znanstvenih krugova.

Aristokrat po podrijetlu, Šufflay je rođen u Lepoglavi, Hrvatska, 9. studenog 1879. Imao je sreću da je rođen u obitelji koja je bila u stanju osigurati mu kvalitetno obrazovanje koje je poticalo razvoj njegovih mnogih talenata. Studirao je povijest i klasičnu filologiju na Sveučilištu u Zagrebu i bio je poliglot u pravom smislu riječi, lingvistički genij bez sumnje. Vladao je impresivnim brojem jezika, jedan od kojih je naravno bio i albanski. Doktorirao je povijest također na Sveučilištu u Zagrebu i dodatno se akademski usavršavao u Beču i Budimpešti u području povijesti Balkana. Njegov znanstveni rad bio je fokusiran na srednjovjekovnu povijest Hrvatske – i povijest albanskog naroda.

Uz postojanu ljubav prema svojoj domovini i narodu, njegova posebna strast bio je albanski narod i istraživanje albanske povijesti. Šufflayev doprinos albanologiji zauvijek će ostati jedno od najsnažnijih njegovih ostavština i istinsko svjedočanstvo prijateljstva između hrvatskog i albanskog naroda.

 Zajedno s Ludwigom von Thallóczyem i Konstantinom Jirečekom, Šufflay je objavio dva sveska takozvanog albanskog kodeksa – „Codex albanicus“, arhivske kolekcije nazvane „Dokumenti i diplomatski poslovi koji ilustriraju srednji vijek u Albaniji“. Prvi svezak objavljen je u Beču 1913., a drugi 1918. Oba sveska pokrivaju razdoblje od 344. do 1406. godine.

Godine 1916. Šufflay je objavio „Biologiju albanskog plemena“ i „Uvjeti u crkvama u pred-otomanskoj Albaniji“.

Godine 1924. objavio je dvije knjige o albanskoj povijesti – „Povijest sjevernih Albanaca“ i „Gradovi i tvrđave Albanije, poglavito u srednjem vijeku“.

Godinu dana kasnije, 1925. objavio je „Srbi i Albanci: njihova simbioza u srednjem vijeku“.

Kada su albanska Vlada i Akademija znanosti u Beču angažirali Šufflaya da sam napiše 3. svezak „Codexa albanicus-a“, počele su mu stizati prijetnje od strane veliko-srpskih krugova zbog njegovog predanog istraživanja albanske povijesti. Ignorirajući prijetnje, 1931. godine Šufflay je otputovao u Albaniju da potpiše još jedan ugovor s albanskom Vladom – o pisanju „Acta Albaniae“.

Pod zaštitom tadašnjeg jugoslavenskog monarha Aleksandra I., veliko-srpski krugovi su odlučili djelovati da spriječe Šufflaya da nastavi s istraživanjem albanske povijesti. Nedugo po povratku iz Albanije – 18. veljače 1931. divljački su ga napali srpski radikali u sačekuši na ulazu u njegovu zgradu u Zagrebu i s čekićem mu razbili lubanju. Napadači su potom provalili u Šufflayev stan i ukrali manuskript 3. sveska „Codex albanicus-a“. Šufflay je preminuo dan kasnije, 19. veljače 1931. Vlasti su čak odbile da se provodi ikakva istraga ubojstva.    

Međunarodna intelektualna zajednica bila je šokirana viješću o ubojstvu Milana Šufflaya. Albert Einstein i Heinrich Mann obratili su se Međunarodnoj ligi za ljudska prava i međunarodnoj znanstvenoj i kulturnoj zajednici apelom da prosvjeduju zbog ubojstva Milana Šufflaya. Njihov apel je 6. svibnja 1931. dospio čak na naslovnicu New York Times-a koji je eksplicitno optužio jugoslavenskog kralja Aleksandra I. za suučesništvo u počinjenom zločinu.

Šufflayeva intelektualna neustrašivost, njegovo ljudsko dostojanstvo i hrabrost bili su zadivljujući i uvijek će biti inspiracija. Bio je doista upečatljiv i kao čovjek i kao intelektualac.

Zbog njegovog golemog doprinosa afirmaciji albanskog naroda u povijesnom literarnom spektru, godine 2002. Šufflayu je albanska Vlada dodijelila prestižno odličje “Naim Frasheri d’or“, na znanstvenoj konferenciji „Shuflaj dhe Shqiptarët” o njegovom radu i doprinosu albanskim studijama koja je održana u Tirani. I u Tirani i u Draču jedna ulica nosi ime Milana Šufflaya, u čast uspomene na njega.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=kn3oKpFfAvc

Milan Šufflay i njegova ostavština uvijek će biti moćna veza između hrvatskog i albanskog naroda. Hrvatska je ponosna na njega i njegovo djelo. Hrvatske vlasti iznimno cijene Šufflayev ogromni doprinos boljem razumijevanju albanske povijesti. Čak se i otkriće Statuta Drišta iz 1460., na uličnim štandovima u Beču 1930., pripisuje njemu.

Šufflay je bio i raznolik pisac. Godine 1920., pod pseudonimom Alba Limi objavio je povijesni roman „Kostadin Balšić (1392.-1402.)“ koji je dodatno svjedočanstvo njegovog temeljitog poznavanja albanskog naroda, običaja i povijesti.

U svom iznimnom intelektualnom talentu, Šufflay se potvrdio i kao vizionar – naime u prvom hrvatskom romanu znanstvene fantastike „Na Pacifiku god. 2255.“ koju je 1924. objavio pod pseudonimom Eamon O’Leigh. Zbog ovog romana Šufflaya smatraju utemeljiteljem hrvatske znanstveno-fantastične književnosti. U ovom romanu je predvidio II. svjetski rat, porast temperatura i klimatske promjene, erupciju feminizma, porast ovisnosti o drogama i drugim stimulantima, vegetarijanstvo, GMO i dr.

Jako cijenimo svaki trud i pothvat očuvanja uspomene na život i djelo Milana Šufflaya. Smatramo to jako potrebitim u svrhu podsjećanja svih nas na potrebu uzajamnog poštivanja i u svrhu podsjećanja naroda u regiji na potrebu poticanja uzajamnog poštivanja i prijateljstva između naroda.   

 

Jelica Krišto, savjetnik

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Albaniji

 

Izvor: mvep.hr

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=eHUO6HLmzac

Trashëgimia e miqësisë së Milan Shuflait mes kroatëve dhe shqiptarëve

Nga: JELICA KRISTO *

Ekzistojnë shumë lidhje miqësie të vërteta mes popullit kroat dhe shqiptar. Milan Shufl ai është prej më inspiruesve dhe më të qëndrueshme. Shuflai ishte një patriot kroat, politikan, historian me prirje prej shkencëtari dhe një mik i madh i kombit shqiptar. Ai ishte i guximshëm dhe i patrembur. Për shkak të bindjeve të tij, ai ishte gati të paguante çmimin më të shtrenjtë. Për shkak të patriotizmit të tij pasionant gjatë shtetit të parë jugosllav – Mbretëria e serbëve, kroatëve dhe sllovenëve, e cila u themelua në 1918 – Shuflai u persekutua dhe u dënua me 3.5 vjet burgim.

Aristokrat i lindur, Shuflai lindi në Lepoglavë, Kroaci, më 9 nëntor 1879. Ishte me fat sepse lindi në një familje e cila kishte mundësi t’i ofronte atij edukimin e duhur, duke ushqyer talentet e tij. Ai studioi histori dhe filologji klasike në Universitetin e Zagrebit, ishte një poliglot i vërtetë, ishte padyshim një gjeni i linguistikës. Ai zotëronte shumë gjuhë të huaja, natyrisht përfshirë dhe shqipen. Mori gradën Doktor (Phd) në këtë universitet, duke u specializuar më tej në Vjenë dhe Budapest në historinë e Ballkanit. Fokusi i kërkimeve të tij shkencore ishte në historinë mesjetare të Kroacisë dhe historinë e popullit shqiptar.

Përveç dashurisë së tij të palëkundur për atdheun dhe popullin e tij, ai ishte mjaft i apasionuar me shqiptarët dhe në hulumtimet në historinë e Shqipërisë. Kontributi i Shuflait në Albanologji mbetet një nga trashëgimitë më inspiruese dhe një dëshmi origjinale për miqësinë mes popullit kroat dhe atij shqiptar.

Së bashku me Ludvig fon Taloci dhe Konstantin Jireçek, Shuflai botoi dy volume të së ashtuquajturës “Codex albanicus”, koleksion arkivor i quajtur “Akte dhe Çështje Diplomatike, një ilustrim i Mesjetës në Shqipëri”. Volumi i parë u botua ne Vjenë në 1913 dhe i dyti në 1918. Të dyja volumet mbulojnë periudhën nga 344–1406.

Në 1916 Shuflai botoi “Biologjia e pemës gjenetike të shqiptarëve” dhe “Gjendja kishtare në Shqipërinë para-osmane”.

Në 1924 ai botoi dy libra rreth historisë së Shqipërisë – “Historia e veriut të Shqipërisë” dhe “Qytetet dhe kështjellat e Shqipërisë gjatë mesjetës”. Një vit më vonë, në 1925 ai botoi “Serbët dhe Shqiptarët: Simbioza e tyre gjatë mesjetës”.

Pasi që, qeveria shqiptare dhe Akademia e Shkencave në Vjenë kontraktuan Milan Shuflain për të shkruar vëllimin e tretë të “Codex albanicus”, atij filluan t’i vinin kërcënime nga qarqet e Serbisë së Madhe për shkak të përkushtimit të tij në hulumtimet mbi historinë e Shqipërisë. Duke i nënvleftësuar kërcënimet, ai udhëtoi në 1931 drejt Shqipërisë për të firmosur një kontratë me qeverinë shqiptare për të shkruar “Acta Albaniae”.

Nën mbrojtjen e Monarkisë Jugosllave, qarqet e Serbisë së Madhe vendosën të vepronin në mënyrë që ta ndalonin atë në hulumtimet e mëtejshme në historinë e Shqipërisë.

Sapo u kthye nga Shqipëria, ai u sulmua egërsisht më 18 shkurt 1931 nga radikalët serbë, të cilët i zunë pritë në Zagreb, pranë pragut të derës duke i çarë kafkën me çekiç. Pastaj agresorët hynë në apartamentin e Shuflait dhe vodhën dorëshkrimin e vëllimit të tretë të “Codex albanicus”. Shuflai vdiq një ditë më pas, më 19 shkurt 1931. Autoritetet madje refuzuan të hetonin vrasjen.

Komuniteti shkencor ndërkombëtar u trondit nga lajmi i vrasjes së Milan Shuflait. Albert Ainshtain dhe Hainrih Man apeluan te Liga Ndërkombëtare e të Drejtave të Njeriut dhe komunitetit ndërkombëtar shkencor dhe kulturor, duke protestuar kundër vrasjes së Milan Shuflait. Më 6 maj 1931, apeli i tyre u botua në faqen e parë të “Nju York Tajms”, duke akuzuar drejtpërdrejtë mbretin jugosllav Aleksandri i Parë për përfshirje në vrasje.

Guximi intelektual i Shuflait, dinjiteti dhe kurajo e tij njerëzore ishin të admirueshme, madje edhe sot janë frymëzuese. Ai ishte njeri i shquar dhe dijetar.

Për kontributin e tij të vyer në afirmimin e popullit shqiptar në spektrin historik dhe letrar, në 2002 Milan Shuflait iu akordua nga Qeveria shqiptare çmimi prestigjioz “Naim Frashëri i Artë” gjatë konferencës shkencore “Shuflai dhe Shqiptarët” për veprën dhe kontributin e tij në studimet shqiptare mbajtur në Tiranë. Atij i atribuohet madje edhe zbulimi i Statutit të Drishtit, që daton prej 1460 te një librashitës rruge në Vjenë.

Ai ishte i talentuar edhe si shkrimtar. Në 1920, nën pseudonimin Alba Limi, ai botoi një novelë historike të titulluar “Kostandin Balsha (1392-1402)”, një dëshmi tjetër e njohjes së thellë të popullit, traditave dhe historisë shqiptare.

Në përsosmërinë e tij të jashtëzakonshme intelektuale, Shuflai vërtetoi se ishte edhe vizionar – përkatësisht në novelën e parë fantashkencore kroate “Në paqësor, viti 2255”, u botua në 1924 nën pseudonimin e Eamon O’leigh. Për shkak të kësaj novele, ai konsiderohet si themeluesi i letërsisë fantashkencore kroate. Në këtë novelë ai parashikon Luftën e Dytë Botërore, rritjen e temperaturave globale, ndryshimet klimaterike, shpërthimin e feminizmit, shtimin e drogërave dhe varësisë ndaj stimulantëve, vegjetarianizmi, OMGJ-të etj.

Është e nevojshme dhe për t’u vlerësuar çdo përpjekje për ruajtjen në memorie të jetës dhe veprës së Milan Shuflait, duke na kujtuar rëndësinë e respektit ndaj njëri-tjetrin dhe për t’u kujtuar vendeve të rajonit promovimin e respektit reciprok dhe miqësisë mes njerëzve.

* Këshilltare, ambasada e Republikës së Kroacisë në Republikën e Shqipërisë

(d.d/GSH/BalkanWeb)

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=35tpNU1cExc&feature=emb_title

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.