Kameni grad Machu Picchu jedan je od najfascinantnijih mjesta na planetu Zemlji. Nalazi se u južnoameričkoj državi Perru, nedaleko od mjesta Cusco, a predstavlja svjedočanstvo moći i građevinarstva antičke civilizacije domorodačkoga plemena Inka. U zlatnom dobu ove civilizacije Carstvo Inka prostiralo se od današnjega Ekvadora do Čilea, uz obalu Tihoga Oceana u duljini od oko 4000 km, što je jednako udaljenosti od Madrida do Moskve.
Machu Picchu nalazio se u središtu toga nekoć vrlo moćnog carstva te predstavlja jedno od malobrojnih materijalnih ostataka Inka. Ovaj grad podignut je sredinom 15. stoljeća i obuhvaća kompleks palača, hramova, terasa i infrastrukture od kamena, i bez upotrebe kotača ili oruđa od željeza ili drugog metala. Osobitost ovoga grada jest da pri njegovoj gradnji nije korišten malter. No kamenje korišteno u gradnji isklesano je tako precizno da su vrlo dobro uvezani jedan s drugim. Kako se nalazi na razmeđu tektonskih ploča, Machu Picchu često pogađaju zemljotresi. No kako je kamenje isklesano i položeno tako precizno, po završetku zemljotresa vrati se na svoje mjesto. Na taj je način omogućeno očuvanje ovoga mjesta kroz više od pet stoljeća.
Glavna svrha grada Machu Picchu još uvijek je misterij za velik broj arheologa. Neki nagađaju da je to bilo mjesto za obrede, drugi kažu da je bio vojna utvrda, dok treći tvrde da je to bilo svojevrsno odmaralište za članove plemstva. No zanimljivo je uz to kako su brojne zgrade građene ljudskom rukom i obližnja brda u određenom odnosu prema astronomskim događajima. Već stotinu godina nakon njegove gradnje, u 16. stoljeću, grad Machu Picchu bio je napušten. Budući da Inke nisu poznavali pismo, ne postoje tragovi koji bi objasnili točnu svrhu ovoga mjesta.
Premda je lokalno stanovništvo znalo za postojanje grada Machu Picchu, uglavnom je bilo nepoznato široj javnosti. Španjolski konkvistadori koji su pokorili civilizaciju Inka u 16. stoljeću nikad nisu došli do Machu Picchua. Tek je u prvoj polovici 20. stoljeća jedan lokalni stanovnik doveo sveučilišnoga profesora i arheologa iz Yalea Hirama Binghama na iskopine ovoga mjesta. On i brojni drugi arheolozi proveli su svoj radni vijek i život proučavajući čudo grada u Andama. Unatoč svojim brojnim nepoznanicama, Machu Picchu je danas jedan od najznačajnijih gradova svijeta kao svjedok moći i građevinskih pothvata jedne od najvećih civilizacija u objema Amerikama.
Godine 1983. UNESCO je Machu Picchu uvrstio na popis Svjetske kulturne baštine. Danas brojni posjetitelji iz cijeloga svijeta dolaze odati počast ovomu arheološkom biseru.