Marijan Grakalić st.: Kako je nastao hrvatski „kockasti“ grb

Pouzdana povijesna vrela svjedoče postojanje ovoga grba hrvatskog naroda od kraja XV. stoljeća: grb iz katedrale u Senju datira iz 1491. godine, a onaj na tornju crkve u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz 1494. godine

0

Opću tvrdnju da je grboslovlje (heraldika) u hrvatskoj povijesti kao pomoćna povijesna znanost zanemarivana i zapostavljena posvjedočuje i nepostojanje sintetičnog povijesnog pregleda hrvatskoga grba, odnosno hrvatskih zemaljskih grbova. Nema ni novijih povijesnih istraživanja o tome, iako su ovi simboli nazočni u svijesti naroda

Ovo je pregledna, popularna i informativna knjiga o hrvatskomu grbu i nema drugih pretenzija. Napisana je na temelju navedenih vrela i literature. To je pokušaj da se prvi puta prikaže postanak i razvoj hrvatskog grba na čitavom području SR Hrvatske. U tome kontekstu valja istaknuti npr. da se o grbu Istre prvi puta piše na hrvatskom jeziku ili da tzv. kockasti grb Hrvatske nisu kocke već kvadrati.

Iz predgovora

Tko je i gdje ispričao priču o nastanku staroga hrvatskog kockastog grba, zvanog i šahovnica, zaslužnom hrvatskom povjesničaru Vjekoslavu Klaiću zasad je tajna. Ali od povjesničara Klaića priču su preuzeli i mnogi drugi pisci, pa je ta priča postala pravi biser – legenda hrvatskog grboslovlja

Bilo je to prije tisuću godina. Hrvati i Mlečani su vodili na kopnu i moru jedan od svojih mnogih ratova. Po priči, dužd Petar II. Orseolo imao je više uspjeha od našeg Držislava. Vjerojatno nekim lukavo izvedenim ratnim planom Mlečani su uspjeli zarobiti hrvatskog kralja, koji je odveden u zarobljeništvo u Mletke.

Ne za dugo vrijeme. Dužd Petar II. Orseolo saznao je putem svojih pouzdanika da kralj Držislav dobro igra šah, drevnu igru na ploči sa 64 bijelo-crvena polja.Pozvao je kralja i ubrzo su sklopili sporazum. Igrat će tri partije. Ako se dogodi da kralj pobijedi u sve tri partije tog meča samouvjerenog dužda, dužd će kralja osloboditi sužanjstva. Pustit će ga da slobodno napusti Mletke i vrati se u svoju domovinu .

I igra je počela. Prva partija je trajala najduže, ali ju je dužd izgubio, u drugoj partiji razvio se žestok okršaj kraljevih i duždevih figura, a ishod je bio isti kao u prvoj partiji. Treća partija bila je sasvim kratka. Dužd, iznerviran zbog prva dva poraza, već na početku igre dobio je mat. Kralj Držislav slavio je tri uzastopne šahovske pobijede nad duždom Petrom II. Orseolom i svoju slobodu. Tada je – veli priča – izjavi da će šahovsko polje uzeti na grb sebi i hrvatskom narodu. I odonda Hrvati imaju svoj „kockasti“ šahovski grb.

Pouzdana povijesna vrela svjedoče postojanje ovoga grba hrvatskog naroda od kraja XV. stoljeća: grb iz katedrale u Senju datira iz 1491. godine, a onaj na tornju crkve u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz 1494. godine.

To su dva najstarija grba sačuvana do naših dana.

 

( Iz čitanke za treći razred)

Izvor: radiogornjigrad.blog

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=0IRqxWRvchs

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.