Na današnji dan, 8. studenog 1879. rođen je Milan Šufflay, hrvatski povjesničar i pisac, jedan od utemeljitelja albanistike u svijetu.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest te je 1901. doktorirao temom ‘Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075–1108)’. Godine 1902.–1903. studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Beču, a 1904.–1908. bio je kustos u Narodnom muzeju u Budimpešti te 1908.–1916. profesor na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u političkom životu Kraljevine SHS, a nakon optužbe za suradnju s političkom emigracijom bio je zatvoren u Srijemskoj Mitrovici (1921.–1922.). Bio je član vodstva Hrvatske stranke prava, a 1925. bezuspješno je pokušavao organizirati Hrvatsku narodnu radikalnu stranku. Bio je jedan od glavnih promotora ideje o ‘granici na Drini’ kao granici svjetova. Njegovo ubojstvo, koje je organizirao režim kralja Aleksandra I. Karađorđevića, odjeknulo je u javnosti te su A. Einstein i H. Mann uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu, kojom su tražili osudu ubojstva i kraljeve diktature. U znanstvenom se radu ponajviše bavio pomoćnim povijesnim znanostima, društvenim problemima hrvatske srednjovjekovne povijesti te albanskim srednjovjekovljem.
Osim političkih eseja (‘Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja’, 1928.) pisao je i romane (‘Kostadin Balšić’, pod pseudonimom Alba Limi, 1920. Napisao je prvi znanstvenofantastični roman u povijesti hrvatske književnosti – ‘Na Pacifiku godine 2255.’ i potpisao ga imenom Eamon O’Leigh, a objavio ga je u tadašnjem listu ‘Obzor’ u 75 nastavaka. Govori se da je autor za svoj roman ideju dobio u snu, tijekom tamnovanja u Srijemskoj Mitrovici. Tek 1998. roman po prvi puta objavljen kao cjelovito djelo. Ovaj kompleksni roman Šufflay je napisao pod utjecajem istočnjačke filozofije i povijesti. U svojoj je viziji budućnosti na neki način predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata, klimatske promjene na Zemlji, porast uporabe narkotika, borbu za prava žena i porast popularnosti bezmesne prehrane.
Iz muzejskog fundusa predstavljamo fotografiju Milana Šufflayja kao domobrana iz 1915. Ispod slike na paspartuu tisak: ‘Dr. Milan Šufflay kao domobran Zagrebačke 25. dom. Pješačke pukovnije za vrieme svjetskog rata Sveučilišni profesor, učenjak svjetskog glasa, nesebični i neustrašivi borac i mučenik za slobodu Hrvatske – pao od ubilačke ruke 18. veljače 1931.’
Izvor: Hrvatski povijesni muzej / Croatian History Museum